Novi list, 16. Mart 1996. godine

Prevlaka je Hrvatski teritorij, a otvaranje tog pitanja Milošević koristi samo zbog izbora

Zašto bi u izbornoj godini u Crnoj Gori najvažniji crnogorski oporbenjak, predsjednik Liberalnog saveza Crne Gore, Slavko Perović obilazio europske metropole i države nastale raspadom SFRJ? Perović je bio u Londonu, pa u Zagrebu gdje ga je primio pomoćnik ministra vanjskih poslova Hidajet Biščević (Perović je zainteresiran i za prijem kod predsjednika Tuđamana) potom u Sloveniji, s predsjednikom Milanom Kučanom i šefom "sestrinske" liberalne stranke Školjčom, a za "Novi list" je dao intervju uoči puta za Skoplje, odakle će na međunarodni skup liberala u Englesku, pa nazad u Zagreb i eventualno u Sarajevo.

Perovićeva stranka ima 20 posto crnogorskog biračkog tijela, ali se nadaju kako se "narod opametio" te će na svakim novim izborima pojačati utjecaj. A turneja ima za cilj praktički dokazati da Crna Gora, ako je nezavisna i predvodi je Liberalni savez, nema nikakvih nesporazuma sa svojim susjedima.

- U toj neprirodnoj vezi, u zajedničkoj državi tzv. Jugoslaviji Crna Gora samo gubi. Zbog Srbije, u svađi smo sa svim susjedima. Samostalna i suverena Crna Gora, naprotiv, može oko sebe imati prijatelje. Osim toga, kruta federacija, kakva je tzv. Jugoslavija, ne daje izgleda narodu koji u njoj ima samo 5 posto stanovništva.

* Znači, Vi ste odlučno za samostalnost Crne Gore, ili, kako bi u Beogradu rekli - za "odcjepljenje"?

- Zašto bi se pravo crnogorskog naroda na svoju državu, koju je imao još u prošlom stoljeću, nazivalo "odcepljenjem"? Mi samo želimo ono na što imamo pravo. Živjeti u vlastitom domu ne znači odcijepiti se od susjeda.

* U Hrvatskoj ste imali susrete s predstavnicima vlasti i vodećim ličnostima u oporbi. Što ste im govorili kada se postavilo "vruće" pitanje Prevlake?

- Za mene su granice svetinja! Kako hrvatske, tako i crnogorske. One su neprikosnovene i ne treba ih dirati. Kada je riječ o Prevlaci, mi shvaćamo da bi njeno dobijanje, odnosno ustapanje tzv. SR Jugoslaviji, odnosno Crnoj Gori, bilo isto što i dananjski dar. To bi samo moglo izazvati daljnje trusne poremećaje na tom području. Puno bolje bi bilo imati demilitariziranu zonu i otvorenu granicu za protok ljudi, ideja i...

* Dakle, Prevlaka je...?

- Prevlaka je hrvatski teritorij, u to nema sumnje. Otvaranje tog pitanja odgovara Miloševiću kako bi ojačao svoj položaj i dobio izbore. Sve je to napuhano preko stvarne mjere i potrebe. Ali, Milošević želi s nečim zabaviti svoj narod kako bi mu se tobože predstavio kao borac za nacionalne interese i za svaki pedalj teritorija.

* Ne bi li ustupanje Prevlake tzv. Jugoslaviji zauvijek cementiralo Crnu Goru u federaciji sa Srbijom? Nije li možda u tome stvar?

- Ima puno osnova za takva razmišljanja...

* Razumijete li ovdašnje osjećaje, posebice poslije onoga što su crnogorski "rezervisti" napravili Duborvniku i toj regiji?

- Mi smo se solidarizirali s Dubrovnikom, onda kada se u Crnoj Gori zbog toga gubila glava! U veljači 1992. godine, više od 10.000 liberala i naših simpatizera pjevalo je "S Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče". Te večeri, znao sam da za moje liberale, i za crnogorski narod ima nade.

* Ta glavna nada je, izgleda, u vašoj nezavisnosti od Beograda. Je li ta želja opasna? Može li vam se dogoditi što i Hrvatskoj, ili još gore, što i Bosni i Hercegovini?

- Ne vjerujem da se to može ponoviti. I Srbija se gorko opekla svojim postupcima u Hrvatskoj i BiH. Mi sada i kod nekih pojedinaca u srbijanskoj vlasti osjećamo veće razumijevanje za želju crnogorskog naroda. A kad je riječ o bičnim građanima, posebice u Beogradu, među njima nema više one odbojnosti i agresivnosti kada se spomene crnogorska nezavisnost. Naravno, mi nećemo nagliti, naš je put demokratski, postupne edukacije. Iako Crna Gora ima vojničku tradiciju, suverenitet ne vrijedi srušene i spaljene zemlje i mrtvnih mladića.

* Na papiru, izgledi za nezavisnost nisu mali. U Crnoj Gori se 1991. godine jedva 10 posto izjasnilo kao Srbi, Crnogoraca je bilo 60 posto, čak 17,5 posto Muslimana, tj. Bošnjaka, a i ostatak Albanaca, Hrvata i drugih vjerojatno bi podupro crnogorsku nezavisnost. Točno ili ne?

- Da i ne. Jer iz povijesnog iskustva da treba biti oprezan, neki crnogorski Muslimani i Albanci upisuju članove svojih obitelji u razne stranke, u vladajuću, u liberalnu opoziciju, u nacionalnu stranku...

* Je li to slučaj i sa SDA Crne Gore?

- Vidite, SDA faktički nije postojala jer je njeno rukovodstvo pohapšeno i držano u zatvoru u režiji provladinog sustava u Podgorici i Beogradu. Liberalni savez se energično zalagao za njihovu aboliciju i to se, nedavno, konačno i dogodilo. Ali, sada SDA obnavlja nacionalnu stranku crnogorskih muslimana, što ide na ruku vladajućim demokratskim socijalistima koji su ih i uhapsili! Siguran sam da bi njihova građanska i naiconalna prava bila bolje zaštićena u savezu s liberalima. Naravno, ja imam u vidu prilike u Crnoj Gori, Bosna je nešto drugo... Evo, kod nas, U Glavnom odboru stranke, od 60 članova, ima deset Muslimana.

* Imajući u vidu, kad već spominjete Bosnu, da tamo ima dosta vaših "neslavnih" sunarodnjaka, tipa Radovana Karadžića i Božidara Vučurevića, što je Vaše stajalište o budućnosti te napaćene i pocijepane države?

- Od početka krize do danas, ostali smo na principijelnoj poziciji - cjelovita Bosna i Hercegovina, s nepromijenjenim granicama. Neki politički krugovi u Beogradu, čak i među onima koji se predstavljaju kao "nezavisni", sugerirali su mi da je podjela Bosne ipak postala realnost koju bismo svi morali uvažiti. Ja se s time ne bih pomirio.

* Smatrate li ova putovanja u Hrvatsku, Sloveniju, Englesku, Makedoniju, možda i Bosnu, dijelom predizborne kampanje?

- Mi ćemo imati koncem godine republičke izbore. I, ovim putovanjem želimo demonstrirati naš politčki ugled na ovim prostorima tako da građani Crne Gore shvate kako je upravo politička linija Liberalnog saveza Crne Gore taj put kojim će svijet otvoriti vrata Crnoj Gori.

Razgovarala Ana MILIĆ - LONČAR