Slavko Perović govori za Krug, 3. Novembar 1990. godine

Crna Gora će odoljeti

O medijskoj strahovladi, liberalnoj ideji, negiranju Crnogoraca, prošlosti i budućnosti, izdajnicima Crne Gore, vezama sa Srbijom, o Savezu reformskih snaga, Kostiću i onim koji "znaju kako"...

Valjda najkontraverznija ličnost na užarenoj crnogoskoj političkoj sceni, čovjek koga jedni kude, proklinju, etiketiraju i vrijeđaju, drugi, pak, slave, hvale, veličaju i vjeruju mu - Slavko Perović, direktor Arhiva Crne Gore i predsjenik IO Liberalnog saveza Crne Gore.

Razgovaramo na Cetinju, podno ponositog Lovećna gdje svaki kamen priča svoju legendu. Sjedimo u Arhivu Crne Gore, toj, kako domaćin reče "grobnici pamćenja crnogorskog naroda". Slavko Perović uopšte nije tako strašan, kakvim ga je predstavila crnogorsko-srpska žuta štampa. Pred nama je šarmatan, ljubazan i predusretljiv čovjek, siguran u sebe i svoja stremljenja. Pričamo spontano, bez unaprijed dogovorenih pitanja.

Krug: Kako doživaljavate današnju srpsko-crnogorsku medijsku strahovladu, koja sve zagovornike crnogorske nacionlane samobitnosti etiketira kao izdajnike, otpadnike, zelenaše, nasljednike Štedimlije i Drljevića?

Perović: Doživljavam je upravo tako kao strahovladu i okupaciju. Mnogo je bolje nalaziti se u nekoj stvarnoj, faktičkoj i fizičkoj okupaciji. Evo, prije neki dan je jedan Baranin ubio Albanca samo zbog toga što je Albanac. Ja bih tog čovjeka oslobodio! Prave ubice nalaze se u redakcijama novina, a svi znamo da se "Pobjeda" već dugo vremena na najprimitivniji i najvulgarniji način bavi zavađenjem ljudi po vjerskoj i nacionalnoj osnovi, sve zarad nekih etno-pravoslavnih homogenizacija. A u korpusu beogradske štampe, osim časnog izuzetka "Borbe" i nekih listova koji se u Crnoj Gori ne čitaju, nije potrebno ni trošiti riječi.

Krug: Dakle, vjerujete u tako veliku moć medija?

Perović: Jasno je da onaj ko raspolaže informacijama raspolaže faktičkom vlašću, a to je stvarni odnos snaga u Crnoj Gori.

Krug: Od samog osnivanja Liberalni savez je dočeka etiketama i nakaradnim predstavama, pa je u javnosti o njemu formirano loše mišljenje.

Perović: Da, mi smo bili jedina stranka u Crnoj Gori koja je napadnuta i prije osnivanja. Prvi napadi iz "Pobjede" krenuli su već 15.januara, a osnivačku skupštinu imali smo 26. januara. Poseban doprinos u medijskoj hajci na Liberalni savez dali su čelnici Saveza komunista, Momir Bualtović i dr Branko Kostić, koji su, navodno spontano, u dva intervjua izjavili da ne misle ništa dobro o Liberalnom savezu. Mi smo to prihvatili kao kompliment i odgovorili da bi bilo jako loše za Liberalni savez kada bi oni o njemu mislili bilo šta dobro. Poslije toga je krenula hajka, toliko prizemna da smo se uvjerili da je na nju najbolje ne odgovarati. Uostalom, mi se pridržavamo riječi J.J. Zmaja: "Kad te luda vrijeđa, okreni joj leđa!"

Krug: Da li mislite da je znatan dio javnosti mogao odoljeti toj medijskoj najezdi i formirati pozitivno mišljenje?

Perović: Nama je tom kampanjom nanesena ozbiljna politička šteta. Mediji su ekstremizovali političko javno mnjenje u Crnoj Gori, koja je kroz takav pristup ponižena i uvrijeđena. Mi smo u nekoliko navrata istakli da je "Pobjeda" antidemokratsko i anticrnogorsko glasilo. No, moram istaći i jedna pozitivan momenat: da je Radio - Titograd spasio čast crnogorskom novinarstvu i novinarskoj etici. Mi smo priv probili tu blokadu našim stranačkim glasilom "Liberal", a posebno smo bili zadovoljni pojavom "Kruga" i sada "Monitora". Danas se ta hijerarhija ruši pred našim očima i ja sam zbog toga srećan.

Krug: Liberali su u razvijenim parlamentarnim demokratijama neka vrta intelektualne distance, korektiva. Ako se zna da mi tek pokušavamo postati zemlja parlamentarne demokratije, a da ni vi nemate jedino status savjesti društva, nego ste organizovani kao stranka, recite, otkuda ime Saveza?

Perović: Mi smo se opredijelili za naziv Liberalni savez i uošte liberalnu ideju jer smatramo da u tradicijskom i mentalitetskom smislu daje najveće mogućnosti za afirmaciju Crnogoraca kao pojedinca, građanina. U onim trenucima svoje istorije, kada je bio sam sa sobom i tako promišljao vlastitu sudbinu, Crnogorac se nikada nije prevario. Uvijek je nalazio izlaz iz svih problema. Svoj identitet i individualitet kao narod i pojedinac on je počeo da gubi onog trenutka kada je sticajem međunarodnih i drugih okolnosti inkorporisan u tzv. velike, globalne projekte, kada mu je manipulacijom nametnuto da je on pozvan da usrećuje druge, zaboravljajući pri tom da usreći samog sebe. Tako imate nevjerovatne podatke: da su se Crnogorci nalazili u redovima osnivača Komunističke partije Amerike, bili organizatori atentata na Lenjina itd. Crna Gora je za to vrijeme ostajala na margini i dovedena je u poziciji neprepoznatljivosti. Mnogo ljudi se pita kako je moguće da jedan narod i država uopšte dođu na taj stepen da ih negira njihov predsjednik. I ne samo njih, nego i Muslimane. A mitropolit crnogorsko-primorski poručuje iz stolice sv. Petra Cetinjskog, iz svetinje kakav je Cetinjski manastir – da crnogorska nacija ne postoji. To su stvari koje su groteskne, ali to je naša realnost.

Krug: Koliko je pojava LS doprinijela da se Crnogorci okrenu sebi?

Perović: Naša javeća sazluga je što smo otvorili neke procese, pokrenuli neke crnogorske tabu-teme i suprotstavili se ovoj užasnoj kampanji koja je bila smišljena da posvađa Crnogorce, Albance, Muslimane, Srbe i sve koji žive u Crnoj Gori. U tome smo uspjeli zato što je takva svijest postojala u glavama ovoga naroda. Čim se narod dokopa istine, on će moći da nalazi svoj put. Mi se u dalekoj perspektivi, čak, nećemo baviti tim probelemima, jer će građanima Crne Gore sve biti jasno.

Krug: Vaša programska opredjeljenja predstavljaju vas kao modernu stranku evropskog tipa. Liberal, uostalom i predstavlja slobodoumnog, naprednog čovjeka...

Perović: Da se nadovežem: zato mi uviejk ističemo da nijesmo partija političkog kontinuiteta, jer vidimo kako završava ono što su Crnoj Gori donijeli komunizam, socijalizam i samoupravljanja. Mi smo partija vrijednosti ovoga tla, partija koja nasljeđuje čojstvo i junaštvo Miljanova i onu Njegoševu: brat je mio koje vjere bio. Tu su etički vrhunci u tkivu crnogorskog bića koje mi kao politička organizacija i nadgrađujemo.

Krug: No, često se bavite besplodnim istorijskim raspravama?

Perović: Kada se shvati da preko 20 stranaka koje djeluju u Crnoj Gori i Srbiji kreću na Crnu Goru negirajući njenu naciju i državu, a čak imaju i teritorijalne pretenzije na nju, mi kao ljudi koji se bavimo političkom djelatnošću nijesmo mogli zarad viših, demokratskih ciljeva zaboraviti i to, jer liberalizam, shvaćen u modernom smislu nadilazi nacije, ali ih ne zaboravlja, ne previđa, a pogotovo ne potire. To što mi međusobnim razumijevanjem svih liberalnih ljudi remetimo nečije velikodržavne ideje i planove za homogenizaciju, na suprotnoj starni izaziva strah.

Krug: Da, ali pored tih dvadesetak stranka koje negiraju crnogorsku naciju, u ovoj republiki od 26 registrovanih stranaka, bar 20 imaju istovjetne stavove kao i vi o pitanju crnogorske nacije i države. Otkuda se baš vi uvijek osjećate pozvanim da branite crnogorski nacionalni identitet?

Perović: Mi jednostavno imamo izoštren senzibilitet, za to, jer smatramo da svaka politika koja ne uviđa relaciju između pojedinca, nacije, dražve i demokratije i ne može da živi na ovim prostorima. Naš kontinuitet je dubok i mi želimo da se bavimo stvarnošću. Trebalo je biti veoma hrabar i naći se 26. januara 1990. na Osnivačkoj skupštini Liberanog saveza na Cetinju. Kada smo mi branili Crnu Goru i bratstvo među njenim narodima, kada smo se usprotivili šenlučenjima ispred Skupštine, dr Kostiću i "mladom crnogorskom rukovodstvu", nije bilo drugih koji su to radili. Danas je to mnogo lakše i sada su svi shvatili da Crnu Goru treba odbraniti. Mi to poštujemo i počinjemo se baviti drugim problemima, ekonomske prirode.

Krug: Da li smatrate da raspravljanje o problemima iz prošlosti može dati doprinos rješavanju današnjih problema?

Perović: Svaka politika ili politički pokret koji ne živi u dosluhu sa prošlošću nužno zavrašava u totalitarizmu. Za to imamo mnogo dokaza: npr. boljševička revolucija u Rusiji, koja je htjela preko noći da napravi novi svijet, pa je zaboravila pravoslavlje, tradiciju, kulturu... Vidimo kako taj svijet završava. Mi ne želimo biti totalitaristi. Mi smo svjesni da je Crna Gora prožeta sa tri civilizacijska kruga, oni su tu stoljećima i to moramo shvatiti kao realitet. Mi iz LS smo srećni što živimo u jednom takvom, polivalentnom, multikulturnom prostoru.

- Tužno je da pored institucija koje u Crnoj Gori postoje mi moramo otvarati pitanja iz istorije. Ali, činjenica je da te institucije samo figuriraju pod svojima firmama. Taj proces traje do 1918. god. kada je Crna Gora anšlusom prisajedninjena Srbiji, nastavljajući se na memorandumske tendencije Ilije Garašanina, kada je trebalo posrbiti ovaj prostor.

Krug: U Crnoj Gori danas postoji zanemarljiv broj intelektualaca na pozicijama velikosrpstva, ali i agresivno-militantne mase za koje su "bratski" srpsko-crnogorski interesi ispred svih ostalih?

Perović: Kada jedna velikodržavna politika kreće agresivno prema susjednom, manjem narodu, onda se ponaša po matrici koja je svuda u svijetu ista. Srbija se prama Crnoj Gori ponaša samo onako kako su se prema manjim narodima koji su ih okruživali ponašali Rusi, Njemci, Francuzi... A matrica je sljedeća: kažete da su njihove kulture primitivne, kažete da je njihov jezik nižeg nivoa, stalno im usađujete psihološku inferiornosti i podmitite im vođe. Čitav taj scenario isproban je u Crnoj Gori i dao je rezultate. Evo, reći ću vam da je i Nikola Petrović bio kupljen, ne za novac, ne na vulgaran način, ali je bio kupljen preko ideje koja se u to vrijeme mogla učiniti realnom; da treba da dođe na jugoslovenki presto. Upravo tada pravi se i prvi veliki falsifikat, kada se kaže da su Crnogorci Srbi. Crna Gora nije imala visokoškolske institucije u kojima bi razvijala vlastitu inteligenciju, a narod bez inteligencije ne postoji. Ako se sjetimo da je Crna Gora dobila univerzitet tek 1974. godine, i to bez matičnog segmenta – filozofskog fakulteta, onda je jasno da su ovaj narod i njegova inteligencija morali ostati bez svijesti. Mi znamo da je ogroman broj pisaca koji su se afirmisali u srpskoj, hrvatskoj, makedonskoj, slovenačkoj kulturi otišao iz Crne Gore i tamo doživio afirmaciju, a Crna Gora je uvijek ostajala sterilni prostor. Kada se sve to shvati, onda je jasno da na drugoj tradiciji, kada ne postoje škole, ostaju gusle. I Njegoš je često govorio da su nas gusle sačuvale, ali one su bile potrebne kao način saopštavanja u jednoj ratnoj situaciji. One ne mogu biti sredstvo saopštavanja pravnih informacija o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti u vremenu kada se to radi kompjuterima. No, ja potpuno razumijem one koji su se opredijelili za gusle u tom smislu. Oni imaju plemenite osjećaje, ali oni ne stoje iza istine. Mi smo se morali suprotstaviti takvim tendencijama.

Krug: Izgleda da su u negiranju Crnogoraca najdalje otišli crnogorski intelektualci koji žive u Beogradu?

Perović: Crna Gora nikada nije imala problema sa Srbima i nikada ni jedan istaknuti Srbin nije negirao Crnogorce. Mi smo uvijek imali problema sa ljudima koji su otišli iz Crne Gore i stavljali se u službu tuđih interesa. CK Srbije je 1972. godine čak stao u odbranu autokefalnsoti crnogorske crkve i mauzoleja na Lovećenu, u odbranu crnogorske nacije. Tada je predsjednik bila Latinka Perović, tu je bio i Marko Nikezić. To su bili civilizovani ljudi koji su promišljali u najplemenitijem, građaskom smislu. A danas - negiraju nas u vlastitoj kući.

Krug: Da li je vaša jugoslovenska opredeljenost rezultat vjerovanja u ideju jugoslovenstva ili, pak, saznanja o političkoj minornosti Crne Gore u eventualnoj, podijeljenoj Jugoslaviji?

Perović: Kada mi kažemo Jugoslavija, mi tačno znamo kakva Jugoslavija, za razliku od drugih koji to ne kažu. Jugoslavija može biti fašistička, socijal-demokatska, federativna, konfederativna i mislim da se u Crnoj Gori mnogo igra na jugoslovenstvo u lošem smislu. Kažete Jugoslavija i odmah ste progresivni, a mi kažemo Crna Gora i u nas se odmah sumnja. Dakle, mi nesmatramo Jugoslaviju kao modernu, demokratsku tvorenvinu, okrenutu Evropi i integrisanu u EEZ, Jugosalviju koja će biti onakava kakav dogovor o njoj postignemo. Liberalani savez promišlja Crnu Goru i Jugoslaviju tako da moraju imati primjeran državni suverenitet i puni nacionalni identitet u onoj mjeri kakav se dogovor postigen sa ostalim konstituentima te nove Jugoslavije, reintegrisane na novim osnovama. Neke koncepcije u kojima bi jedna republika dominirala i držala metar jugoslovenstva nama nijesu potrebna. Nama je Crna Gora domovina, a Jugoslavija zajednički dom. A taj zajednički dom može biti samo po mjeri svih.

Krug: Vjerujem da ne poričete da je kroz istoriju postojao najveći stepen vezanosti Crne Gore sa Srbijom...

Perović: ... Apsolutno!

Krug: Da li ta činjenica, kao i to da danas u Crnoj Gori postoji jaka prosrpska struja može biti osnov neke nove Podgoričke skupštine?

Perović: Smeta mi što se u Vašem pitanju posebno naglašavaju veze sa srpskim narodom. Mi imamo dio zajedničke tradicije i prošlosti, dio zajedničkih težnji, ali crnogorksi narod ima isto tako veze sa svim narodima koji su u njegovom okruženju. Samo, o tim vezama se ne piše, upravo da bi se potencirale one sa Srbijom.

Krug: Upravo zato i pitam, što su ove sa Srbijom "ozvaničene".

Perović: Dobro ste rekli, "ozvaničene". A mi ćemo se boriti da i ove druge budu u opticaju, da narod shvati da nikada u svojoj istoriji nije bio vezan jedino sa Srbijom. Tu se pojavljuje i jedna opasna tendencija koja kaže da Crna Gora ne bi mogla da opstane bez Srbije, jer je ona uvijek pomagala. Mi tvrdimo da Crnoj Gori do 1946. godine niko, nikada, na bilo koji način nije pomogao. Ako je tada Rusija davala pomoć crnogorskim mitropolitima, ako je to radila Srbija, onda su to radili zbog zaštite vlastitih interesa na ovom dijelu Balkana. Mi smo to vraćali na najstrašniji mogući način, krvlju, ginuli u rovovima štiteći tuđe interese. Što se tiče odnosa Crne Gore i Srbije, nikada nijesam rekao da ne postoje najdublja prožimanja između crnogorskog i srpskog naroda, ali, tu su se sukobljavale dvije politike: jedna velikodržavna, i druga, koja je Crnu Goru željela sačuvati od utapanja.

Krug: Ako bi do tog famoznog ujedinjena ipak došlo, kako biste se ponašali?

Perović: O tom potom. Citirao bih samo uglednog srpskog ekonomistu Ljubomira Madžara koji kaže da smo mi već sada u zajedničkoj državi i ujedinjeni sa Srbijom. Ja pitam sve koji zagovaraju ujedinjene, Erdevičane, Draškoviće, gdje smo mi to razjedinjeni? Da li možda u Brodarevu postoje graničke kontorle, mitraljezi, jesu li između ove dvije republike ikada prekinuti tokovi kapitala, ljudi? Da se možda nijesu zabranjivali ulasci srpskih konvoja u Crnu Goru, kao što smo imali slučaj da jedan moćnik zabrani uplovaljavnaje slovenačkog broda u barsku luku? Ali se zato sada mora progovoriti o tome gdje stremi Elektroprivreda Crne Gore, a gdje Željeznica.

Krug: Ranije ste pominjali internacionalizaciju crnogorskog pitanja?

Perović: Ukoliko Crna Gora protivno volji svog parlamenta bude prisajedinjena, mi ćemo internacionalizovati spor i ići do Evropskog parlamenta u Ujedinjenih nacija, to je sasvim izvjesno!

Krug: Da se okanemo malo nacionalnog pitanja. Odnos prema apstraktnom građaninu umnogome odrđuje profil političkih organizacija. Poznato je da državotvornost izvodite iz nacionalnog kolektiviteta, a ne građanina?

Perović: Mi smo protiv apstraktnog građanina na nivou Jugoslavije. Kako možemo zaboraviti da smo Crnogorci, Srbi, Albanci, Hrvati... pogotovo u vremenu kada je posijano ogromno nepovjerenje među narodima i konfedijama? Kada bi se referendumom izglasao jedinstveni Ustav Jugoslavije, zar bi trebalo sjutra hapsiti one koji su glasali protiv njega? Ideja apstraktnog građanina jeste demokratska, plemenita, ima najbolje namjere, ali iz najboljih namjera se često ide u propast. Jugoslavija nije umijeće vođenja jedne nacije, Jugoslavija je umijeće vođenja razlikama. Neko je to divno rekao. Iza svih tih integralističkih projekata u prošlosti, uvijek se nalazio interes nekoga ko je njegova matica. Današnja Evropa regija je uperena protiv takvog koncepta.

Krug: Pomenuli ste da je nacionalna homogenizacija realnost. Kako tumačite to da su Crnogorci jedini jugoslovenski narod koga nije zahvatio taj proces?

Perović: Crnogorci su bili slobodan narod. Posebna je situacija kada shvatite da ste deset vjekova imali državu, da ste bili slobodni u najvećem dijelu postojanja, da ste sami odlučivali o vlastitim interesima. Vi kao slobodan nemate želju da potirete nekoga ko je protiv vas. Samo onaj ko je dugo bio porobljen - želi da porobljava. U Crnoj Gori nikada nije postojao animozitet prema Muslimanima i katolicima. Tu je građena tolerancija, a ona se mogla graditi zato što smo u prošlosti živjeli slobodno. Naša prošlost nije tragična. Ona je slobodna i zato nije naše prokletstvo, nego zaloga naše budućnosti. Tek kada to shvatimo, počećemo da vučemo prave poteze!

Krug: Izgleda da vam nova CIA, Vatikana, Teherana i ostalih nije bio dovoljan, pa ste stupili u "prebogati" Savez reformskih snaga?

Perović: Mi se finansiramo iz dobrovoljnih priloga naših članova i nalazimo se u užasnim finansijskim teškoćama. Spremi smo da sve naše finansijske papire u bilo kom trenutku otvorimo javnosti, da se vidi kako to rade CIA, Vatikan i ko još ne. Kao što bi bilo dobro da komunisti objasne na koji su način došli do sredstava za svoj makreting.

Krug: Da li je vaš ulazak u Savez reformskih snaga rezultat odanosti Markovićevoj političko-ekonomskoj platformi, ili možda strah od lošeg izbornog rezultata u slučaju samostalnog izlaska na izbore?

Perović: Nemamo mi u Liberalnom savezu kategoriju odanosti. Nikome mi nijesmo odani osim sebi samima u Crnoj Gori. Mi nijesmo ušli u SRS radi Markovića i njegovog zaista velikog šarma. Ušli smo jer smo shvatili da moramo zajednički napraviti neke stvari. Koncept reprivatizacije mora da se napravi da bi Liberalni savez jednoga dana bio ona partija kakvu želimo. Šta može da traži Liberalni savez u konceptu društvene svojine?

Krug: Bilo je problema oko vašeg ulaska u SRS. Neke stranke su se usprotivile, jedna je istupila?

Perović: Meni je žao što je do toga došlo, jer su te stranke prihvatile argumentaciju koju je nudila "Pobjeda". Oni kažu da Liberalni savez smatraju ne nacionalističkom, nego nacionalnom partijom, a mi smo jedna čudna stranka. Mi imamo podružnicu u Njegušima, Tuzima, Tivtu, Kotoru... imamo ogroman broj Crnogoraca, Srba, Muslimana, Hrvata... U Liberalnom savezu nema međunacionalnih sporova. Mi se fantastično dobro razumijemo. Žao mi je što su te stranke tako postupile, to je njihov politički stav i mi na to nijesmo željeli da odgovorimo. Mislim da će oni uočiti svoju grešku i jednog dana doći i reći: Izvini Slavko, nije to bilo tako!

Krug: Neki kom-partijski čelnici kažu da su srbofobija i antikomunizam smješteni pod Antin kišobran?

Perović: Sadašnji komunisti su toliko dosljedni u svojoj nedosljednosti da je o njima nepotrebno govoriti. Ja stvarno nemam vremena, volje, ni živaca da se bavim organizacijom koja je spremna da iz minuta u minut mijenja svoje političke stavove. Sa tom organizacijom u dubini njenog jezgra nešto nije u redu, a to nešto je toliko krupno da će neminovno dovesti do njenog kraha.

Krug: Sa tom organizacijom nerazdvojno je povezan dio crnogorskog dražvnog rukovodstva. Da li njih posmatrate u istom kontekstu?

Perović: Apsolutno! Poslije januara je došlo do pometnje u kojoj je sve ispreplijetano. Što reći o Kostiću? Ja se stidim što je on šef moje države. I duboko se izvinjavam svim Muslimanima, Albancima, Srbima i Crnogorcima jer ono što se desilo ispred Skupštine bilo je upereno protiv svih nas. To je naša zajednička sramota. Zato se nadam da će višestranački izbori dovesti do toga da Crna Gora dobije vladu kakvu zaslužuje. A zaslužuje neuporedivo bolju. Mi nemamo šta sa njima da raspravljamo o politici, osim da im kažemo da su nekompetentne ličnosti, nesposobne da vode mjesnu zajednicu, a kamoli državu i narod.

Krug: Čime objašnjavate njihovu političku kolebljivost?

Perović: To morate njih pitati. Ponekad mi dođe da istinski plačem kad ih vidim, poslije toga mi dođe da se smijem!

Krug: Kako procjenjujete izborne šanse SRS i ostalih stranka?

Perović: Rano je govoriti o procjenama. Jedno je sigurno: ovi izbori neće biti regularni, najprije zbog medijske kampanje, a onda i činjenice da je policja u njihovim rukama. Ako su komunisti dokazali svoju produktivnost i kvalitet u nečemu, onda je to u mućenju biračkih kutija. Posljednji primjer je izbor Miloševića za šefa države u Srbiji. Izašao je podatak od koga se niko nije zastidio: da je za njega glasalo 104% glasača. Gdje vidim našu prednost? U njihovoj beskonačnoj gluposti. Prije neki dan, u "Pobjedi", urednik Konatar piše mi nadstranački, mi demokratski, a zatim da u "Pobjedi" neće proći antikomunizam - u istom tekstu. To je samo jedna od njihovih beskonačnih gluposti. Ja bih se duboko zabrinuo da sam na mjestu Momira Bulatovića: ko je taj ko mu je pravio marketing? Njihov slogan za izbore glasi: "Mi znamo kako". Liberalni savez tu stavlja dvije tačke i nastavlja: kako posvađati narode u Crnoj Gori, kako poniziti Crnu Goru, kako organizovati mitinge i dobrovoljačke odrede, kako izazvati međunacionalne i međuvjerske napetosti, kao Crnu Goru dovesti do ekonomskog kraha, kako je izvesti iz Jugosalvije... U tome vidim našu prednost, a da se kod naroda nešto mijenja, jasnije je svakoga dana. Gotovo je neshvatljivo u kojoj količini straha smo počeli i da smo za kratko vrijeme taj strah sveli na razumnu mjeru.

Krug: Šta učiniti da izbori ipak budu regularni?

Perović: Dovesti strane posmatrače. Mi ne odustajemo od tog zahtjeva.

Krug: U slučaju izbornog neuspjeha, da li ćete ostati ozbiljna opozicija stranci na vlasti?

Perović: Mi, Liberalni savez, nijesmo pravili za priliku. Mi želimo da se utemeljimo kao ozbiljna politička organizacija i smatramo da naša platforma i program to omogućavaju. Vidim veliku budućnost u djelovanju Liberalnog saveza upravo u Crnoj Gori i Jugoslaviji. Dakle, budućnost Liberalnog saveza je sasvim izvjesna. A sve što smo do sada uradili bilo je uz naše redovne poslove i možemo biti potpuno zadovoljni do sada postignutim. Šta bi tek bilo da smo imali uslove kao neki! A nama crnogorska država nije dala ni hemijsku olovku!

Krug: Ipak, osjećam kod Vas izvjesno zadovoljstvo zbog razbijene medijske blokade...

Perović: Ja sam srećan...

Krug: Da li imate još nešto da dodate?

Perović: LIBERALNI SAVEZ CRNE GORE, TO JE JEDINA PRAVA PARTIJA
(Ha, ha, ha...)
******

Krug: Za Vas je pitanje autokefalnosti crnogorske crkve nesporno. Međutim, dr Kilibarda kaže da "pripada crkvi kojoj je pripadao Njegoš i svi crnogorski vladari?

Perović: Ne znam kojoj crkvi pripada Novak Kilibarda, ali je činjenica da njegova crkva nije crkva crnogorskog naroda, jer je sadašnja crkva u Crnoj Gori militantni asimilatorski mehanizam koji posrbljava Crnogorce, svuda u Crnoj Gori. Uostalom Kilibarda se nije pojavio na okruglom stolu kada se argumentovano razgovaralo o toj temi.

Krug: Koja je razlika između Liberalnog saveza i Federalističkog pokreta Crne Gore?

Perović: Federalistički pokret se javio da bi detabuizirao sve crnogorke tabu-teme. S obzirom na medijsku harangu koje je pratila i nas i Federalistički pokret, svi oni koji su promišljali Crnu Goru sa pozicije sa koje je mi promišljamo, primljeni su sa negativnom konotacijom. Međutim, bilo je dovoljno samo nekoliko nastupa na TV da se shvati da Federalistički pokret ima svoje utemeljenje i da nikako ne primišlja separatističku, zelenašku, vatikansku, ciašku ili neku drugu Crnu Goru. Iza onoga što kaže, mislim da stoji argumentovano.

Razgovarao: Nebojša Redžić