Dokumentacija crnogorske SDB "pročišćavana"
je u nekoliko navrata - nakon AB revolucije, na primjer, iz operativne
upotrebe su sklonjeni dosijei svih osoba koje su 'obrađivane'
"po liniji" Informbiroa i velikosrpskog nacionalizma.
Autentični papiri deponovani su u podzemnim pećinama na Žabljaku.
Pored informacija koje su u vezi sa političkim djelovanjem ljudi,
dosijei sadrže i veoma osjetljive podatke o porodici, zdravstvenom
stanju, poslovnim i prijateljskim vezama, ali i o ličnim navikama
i seksualnim sklonostima koje se u dosije ulažu kao Službena bilješka
o ličnim devijacijama praćene osobe.
Često govorite o problemat-ičnim biračkim spiskovima. SNP, vaš
koalicioni partner, bio je do '97., dio zajedničkog DPS-a. Da
li Vam je predsjednik SNP nekad govorio o mehanizmima manipulacije
biračkim spiskovima?
Ne govorim ja često o problematičnim biračkim spiskovima nego su
spiskovi vrlo često - dvanaest posljednjih godina - problematični.
Do '97. u DPS nije bilo djelova nego je postojao samo svemoćni DPS.
Vjerujem kako je, između ostalog, tada došlo do "pucanja"
i zbog izbornih krađa, koje su međutim, najbenigniji vid takve djelatnosti
u tom vremenu, te da je dio partije koju danas personifikuje Predrag
Bulatović 97. odab-rao pošteniju stranu.
Gospodina Bulatovića vrlo često prozivaju zbog navodnog patenta
za izborne mahinacije u korist jedinstvenog DPS. Ono što sam ja,
međutim, tada primjećivao, a do danas nijesam promijenio uvjerenje,
je činjenica da tadašnji DPS, pa recimo i Predrag Bulatović, nijesu
u opoziciji imali smetnju da nametnu vlastitu izbornu matematiku.
Izbornim sistemima, koje su obrađivali i prilagođavali od prilike
do prilike, matematičari DPS nadomještali su nepopularnost u narodu.
Nažalost, tadašnja opozicija vrlo često je glasala u parlamentu
za svoj siguran poraz na izborima. Ako i nijesu davali saglasnost
na DPS-u prilagođena izborna pravila, onda su, vrlo često bez korištenja
svih demokratskih sredstava, pristajali na un-aprijed izgubljenu
trku. Od 97., pak, opozicija zna za jadac, a i Peđa je u opoziciji,
pa su izborni zakoni manje unosan vid manipulacije od policijskog
mešetarenja po biračkim spiskovima. Ne kažem da policija tako nešto
nije radila i do 97., nego mislim da je od od toga vremena, zaslužila
sve DPS medalje za plodotvoran trud.
I Narodna stranka je, nakon majskih izbora 98., bila u čvrstom
političkom zagrljaju sa DPS-om. Jeste li od njih mogli saznati ne-što
o manipulacijama biračkim spiskovima?
Nijesam od kolega iz NS tražio takve informacije. Uostalom, SNS
je na vlastitoj koži iskusila svaku vrstu DPS taktike i trebali
smo da budemo potpuno slijepi, ili imuni na nepravdu, pa da ne primijetimo
šta su sve spremni da učine, odnosno, šta su nam činili. Ne zaboravite
da nije mala ni zasluga našeg sudstva za sve što se dogodilo u minulih
dvanaest godina.
Sjetite se 14.000 presuda Vrhovnog suda donešenih za 24. časa, kojima
je Milo Đukanović ustoličen za predsjednika Republike. Odlukom suda,
takođe, NS - Božidar Bojović morala je da postane SNS. Djelioci
(ne)pravde su definitivno zaslužili, makar koliko i policija, sve
DPS medalje. Ne treba valjda da objašnjavam da, kad kažem policija
ili sudstvo, ne mislim na sve policajce i sve sudije - mislim na
one na koje s vremena na vrijeme i vi u Respektu pomislite. Tek
toliko da ih se sjetimo.
Šta bi, da učestvuje u vlasti, Srpska narodna stranka uradilia
oko biračkih spiskova?
Vrlo jednostavno - nećemo poput DPS raditi nedozvoljene i nemoralne
stvari. Za svaki slučaj, ipak, po onoj Marka Miljanova: čojstvo
je braniti drugoga od sebe. Svi skupa u zakonodavnoj vlasti trebalo
bi da se potrudimo da usvojimo zakonske propise koji će na pravi
način regulisati tu oblast. To mora postati nepromjenjiva bez obzira
ko je na vlasti, odnosno, promjenljiva, ali samo ukoliko jedan Zakon
treba zamijeniti boljim i sav-remenijim.
Svakako, sve je povezano, pa će i ovo ostati floskula, ne bude li
apsolutne demokratizacije društva. Sudstvo mora djelovati po Ustavu
i zakonima, sankcionisati one koji krše pravila, izbjegavaju obaveze,
otvoreno krše ljudska-građanska pra-va...
Birački spisak je naš obraz ali i "svetinja" s kojom nema
iživljavanja po volji ove ili one vlasti. Valjda smo blizu vremunu
u kojem će samo živima biti priznato da su živi, pa samim tim i
da imaju pravo glasa, a mrtvima ostavljen pokoj koji su živeći sa
nama debelo zaslužili. To nije demokratija i za to ne treba prolivati
demokratski znoj. To je stvar čistog razuma, morala, vaspitanja...
Sve drugo je čista nekrofilija, od koje se dobro živi.
Imate kritičan odnos prema državnim medijima, ne čini li Vam se
da su mediji čiji je osnivač Savezna vlada samo druga strana medalje?
Naravno da mislim, šta više, sve liči jedno drugome kao jaje jajetu.
Ono što primjećujem, međutim, je brže oslobađanje medija, ili više
slobodnih pojedinaca u novinarstvu, u Srbiji negoli u Crnoj Gori.
Istini za volju, još uvijek je to - narod bi rekao - kuća uz kuću.
Zabrinjavajuće je da, u Srbiji i Crnoj Gori, udvorničkoj i neprofesionalnoj
uređivačkoj politici državnih medija oštru konkurenciju čine moćne,
nazovi nezavisne, kuće.
Vas očigledno više interesuju "mediji Savezne države"
koje bi zbog participacije u vlasti na federalnom nivou morali učiniti
boljim, kako bismo s razlog kritikovali republičke. Pravo da Vam
kažem, u odnosu na brojne druge, Ju Info, recimo, zaslužuje bolju
ocjenu. Nažalost, moja procjena nije validna jer, zbog raznoraznih
demokratskih ometanja sa DPS releja, svaki deseti dan imam signal
te televizije. Znam samo da su u užasno teškoj materijalnoj poziciji,
da godišnje troše skoro deset puta manje novca od RTVCG, a da prave
makar duplo bolji i raznorodniji program. Profesionalniji, naravno,
jer od TV CG se to mora biti.
Ipak, i tome će doći kraj, ubijeđen sam vrlo brzo, jer će i državni
novinsko-televizijski giganti morati da žive od sebe i svoje profesionalnosti.
Još malo, pa niko neće kupovati laž - neće biti laž-nog i nezarađenog
novca.
Što najviše zamjerate državnim medijima?
Samocenzuru kod pojedinaca. To je dobrovoljna tortura nad sobom
u znak ljubavi prema vrhovnom zapovjedniku. To je višak "ljubavi"
od koje svi treba da se postidimo. Nije važno šta i da li dobijaju
za uzvrat, ali to je užasnije od činjenice da državni mediji troše
silne novce, da se pojedinci enormno bogate, da nas svakodnevno
zasipaju glupostima i neukusom. Da sve to čine protiv vlasti, želeći
demokratskije društvo, bilo bi neukusno i bljutavo. Ovako je i neukusnije
i bljutavije za onoliko koliko je crnogorska vlast moćna i bezobzirna.
Žalosno ali, rekoh, i tome će doći kraj. Kad? Kada više ne bude
bilo opranih para - svjedoci smo sve ih je manje, slavine se zatvaraju.
Poslije vremena u kojem su pametni i pošteni ćutali, a oni drugi
govorili i bogatili se, stvari će stati u prirodan poredak.
Nekada je Bog na Cetinje, u dogovoru sa poglavarom SPC, slao pokojnog
Arkana, danas je prema riječima poglavara CPC poslao Mila Jankovića,
aktuelnog gradonačelnika Cetinja. Do kada će se crkva miješati u
politiku?
Nije mi poznato da je Bog slao pokojnog Arkana na Cetinje. Slobodna
volja upravlja svakim čovjekom, pa je i to gdje će i kad ko od nas
putovati ili biti, stvar vlastitog izbora. Vrata Crkve su nam svima
otvorena. Crkva je i pravednika i grešnika. Crkva treba da se miješa
u politiku jer politika je svakodnevni život. Crkva mora brinuti
o svakodnevnom životu. Mora jer je Ona na zemlji, a Bog je na nebu.
Nije, međutim, miješanje Crkve u politiku ako Miraš Dedejić blagosilja
gradonačelnika Cetinja. Niti je Miraš Crkva, niti je Milo politika.
Zbog angažmana u političkoj kampanji za predsjedničke izbore, Bulatovićev
tabor je poglavara SPC nazvao "Turčinom". Na kojoj strani
će u narednim predsjedničkim izborima biti SPC?
Zbilja mislim da je Crkva uvijek na svojoj, Božjoj strani. Katkad
ljudi pogode, katkad promaše stranu, dotaknu se ili ne dotaknu Crkve,
ali to Crkvu ne obavezuje. Prije će, nažalost, biti pitanje da li
će u narednim predsjedničkim izborima kandidati, pa i onaj sa najviše
pobjedničkih šansi, biti na strani Crkve ili protiv nje.
To što kroz burna politička vremena, dakle kroz svakodnevicu, na
Mitropolita crnogorsko-primorskog razne DB službe u političkom interesu
najprizemnije nasrnu, samo je djelić onoga što se svima nama događa
i najmanja šteta koju su dični Crnogorci znali kroz istoriju da
učine svom duhovnom vladaru.
Da li će koalicija Zaajedno za Jugoslaviju imati zajedničkog predsjedničkog
kandidata?
SNS čini sve da tako bude. Doduše, u poplavi, važnih i manje važnih,
političkih događaja predsjednički izbori čine se dalekim. Možda
budu i nezanimljivi, ukoliko prije jeseni, na vanrednim republičkim
i obaveznim saveznim izborima, kojima ćemo konstituisati državnu
zajednicu Srbije i Crne Gore, bude razvlašten DPS.
Bude li, kojim slučajem, gospodin Đukanović i tada u fotelji, makar
i klimavoj, siguran sam da ćemo mu suprostaviti zajedničkog kandidata.
Sve pod uslovom da naša koalicija ostane naša, a hoće jer nam je
ostalo vrlo malo napora da ostvarimo zajednički cilj - Crnu Goru
u zajedničkoj državi sa Srbijom, oslobođenu apsolutizma i režimske
tiranije. Više od pola posla je završeno.
Kakav rezultat SNS očekuje na lokalnim izborima?
Očekujemo, u najmanju ruku, dobar rezultat. Godinu dana nakon što
smo izborili parlamentarni status na republičkom nivou, rej-ting
nam i dalje raste. Po svim istraživanjima javnog mnjenja, za nekolko
mjeseci, u prosjeku, porastemo za 1 odsto. To je dobar znak, jer
ljudi nam, očigledno, pristupaju nakon što se uvjere da vučemo odmjerene
poteze, da se ne zalijećemo, da ne srljamo. Ljudi hoće nešto novo,
malo više tolerancije, civilizovanijeg zastupanja vlastitih političkih
stavova.
Potvrdu za ovo što govorim nalazim svakim danom u gradovima na sve
četiri strane Crne Gore. Ljudima je dosta busanja u prsi. Mi to
znamo i zato nudimo konkretna rješenja na lokalnom nivou. Borimo
se da život učinimo snošljivijim, obećavamo samo moguće i ostvarivo,
obećavamo da će SNS, bude li značajnije participirala u opštinskim
skupštinama, biti drugačija, odgovornija, poštenija… Možda nekome
ovo liči na fraze ali, makar, ja u to vjerujem - zato se i bavim
politikom. Želim da doprinesem u politici i politici na malo drugačiji
način od dosadašnjeg. To je moguće samo kroz jaku stranku, a SNS
je sve jača.
Kako finansirate političku kampanju?
Ne smijem ni da pomislim i Bogu hvala što u Stranci to nije moja
nadležnost. To ne znači da likujem, nego se čudim ljudima koji,
sa relativno malo novca, izvuku živu glavu iz bilo koje izborne
kampanje. Mislim da su naša isključiva primanja od poslaničkih klubova
na saveznom i republičkom nivou.
Na redu je pisanje Ustavne povelje. Mislite li da je način izbora
u budućoj Saveznoj skupštini već dogovoren sa Solanom, ili je to
prepušteno republikama za novo gubljenje vremena i moguće skupljanje
političkih poena u nekoj od narednih kampanja?
Prilikom potpisivanja Beogradskog sporazuma, vjerovatno su samo
Đukanović i Vujanović smišljali kako da odstupe kroz mo-guće nedorečenosti
dokumenta. Nedorečenost bilo kojih polaznih osnova, pa i ovih beogradskih,
je normalna stvar. Da su bez mane, bile bi završne odredbe, a ne
po-lazna osnove.
Tako kako DPS, međutim, pokušava predstaviti Sporazum ispada da
je cijeli svijet nepismen, a sva pravnička pismenost slivena u pera
doviječnih Đukanovićevih ustavopisaca i ustavobranitelja. Sporazum
se može različito tumačiti, ali on nije potpisan da bi se tumačio
nego da bi smo ga spr-ovodili, i to po hitnom postupku. Ne znam
da li je nakon potpisivanja Sporazuma neko sa Solanom razgovarao
o pojedinostima, pa ni o tome kakav će biti način izbora za Skupštinu
Srbije i Crne Gore, ali je jasno kao dan da, ako u Sporazumu piše
da će, nakon održavanja izbora, biti urađeno to i to, da će biti
izbora i da je, bilo koga, o tome suvišno zapitkivati . Smiješno
je i pomisliti kako će ikome biti ustupljeno dragocjeno vrijeme
na gubljenje i igranje sa Sporazumom. Previše godina je izgubljeno
da bismo proćerdali i ove koje treba da podijelimo sa Evropom.
Po kom osnovu je Narodna stranka u "Koliciji za Jugoslaviju"
zastupljena sa jedanaest mandata, ako se zna da su svih ovih godina
na ivici cenzusa?
Ne pripadam onima koji se bave tuđim problemima. NS je naš koalicioni
partner i međusobno imamo korektne odnose. Prije godinu dana, pred
vanredne parlamentarne izbore, SNS je bila vanparlamentarna stranka
i nije, prilikom stvaranja koalicije, bila u mogućnosti da dijeli
mandate. Zarad očuvanja zajedničke države koalicionim sporazumom
smo zakinuti za koji mandat, ali sigurno ne za onoliko za koliko
je nagrađena NS.
Prilikom sklapanja svih političkih saveza, SNS uzima u mjeri svoje
snage. Našu trenutnu snagu je lako provjeriti i, bude li skoro novih
predizbornih koalicionih aranžmana, SNS će za sebe uzeti samo onoliko
koliko nam uistinu pripada. Na nekoliko mjesta, prilikom sklapanja
koalicija za predstojeće lokalne izbore, bili smo galantni ali mi
smo čvrsta kuća - mandat više manje na opštinskom nivou neće nas
raskućiti. Na kraju će građani to umjeti da cijene.
Podgorički grafiti kažu: "Bulatoviću i Bojoviću izdali ste
srpstvo". Zašto nema i Šoća na grafitima?
To nijesu grafiti, nego škrabopis podmlatka DPS, pa bi njih trebalo
pitati zašto je neko zlostavljen, a neko izostavljen. SNS nikoga
nije izdala, srpstvo ponajmanje. Nažalost, nakon skoro desetogodišnje
odbrane DPS-a, danas je teško braniti srpstvo. Nakon što su komandovali
državom i svima nama u ratovima za ljudska prava, svakog branili
pa izdali, danas likuju nad ličnim nesrećama svojih dojučerašnjih
koalicionih partnera, optužujući nas koji spašavamo ostatak srpstva
i zdrave pameti da smo izdajnici. Da Bog da i to bilo, pa se još
u to i vjerovalo.
Da li je Narodna straanka, najnovijim političkim potezima najavila
moguće distanciranje od druge dvije članice koalicije ZZJ u korist
DPS-a?
Ne bih ja bio tako krut u tumačenjima pojedinih političkih poteza.
Zbilja je potpuno jasno i očigledno da se, kao koalicioni partneri
međusobno razlikujemo, pa se razlikujemo i u načinu djelovanja,
što ne znači da nam cilj nije isti. Nezahvalno je, svakako, govoriti
o drugom i njegovom političkom naumu. Bilo bi mnogo korektnije da
neko od ovih pitanja ostavite za kojega od kolega iz NS. Jedno je
jasno, NS se osjeća vrlo komotno u našoj koaliciji i, ostane li
tako, biće u prilici da i oni ostvare vlastiti politički program.
Sumnjam da se ikome rizikuje reputacija vrlo ozbiljne opozicije
za nešto što je golub na grani. SNS je punih desetak mjeseci zastupala
ideju da umjesto koncetracione vlade za referendum treba napraviti
vladu svih za prve poštene parlamentarne izbore. Svjedoci smo da
su sumnju u poštenost izbora, pored opozicije, javno iskazali LSCG
I DUA, koje na posredan ili neposredan način učestvuju u vlasti
- jedni su joj davali podršku, drugi su imali i svog ministra. Valjda
su to dov-oljni razlozi za opravdanje našeg političkog stava. Ideju
o koncetracionoj vladi sada zastupa NS, a mi smo skoro nezainteresovani,
jer se, u međuvremenu, dogodilo mnogo šta. LSCG je uskratio podršku
manjinskoj Vladi, nakon redovne godišnje Konferencije, obavezao
se da će poštovati i sprovoditi Beogradski sporazum, saopštili su
da im je prioritet demokratizacija i reforme, a sve to su i ciljevi
naše koalicije.
S obzirom da sa LSCG imamo većinu i pod uslovom da su oni iskreni,
možemo i bez koncetracione vlade razvlastiti DPS. Čak da uđemo i
u prijevremene izbore, što je, možda jedino i pošteno, DPS ni mahinacijama
sa biračkim spiskovima ne može nadomjestiti najveće posrtanje u
posljednjih deset godina, a mi ćemo se sačuvati od dvomjesečnog
ili višemjesečnog valjanja u blatu zajedničke vlasti.
Da li je došlo do pomjeranja unutar koalicije ZZJ, nakon objavljivanja
oproštajnog pisma Vlajka Stojiljkovića?
Samoubistvo Vlajka Stojiljkovića je lična tragedija i tačka. Hrišćanin
sam, o tome imam svoj stav, ali ne želim da povređujem bilo čija
porodična osjećanja. Od svega je tragičnije da su njegovi nekadašnji
prijatelji i partijske kolege znali za naum, da su im čitana pisma
oproštaja mnogo prije negoli je bilo nužno usvojiti Zakon o saradnji
sa Hagom, a da nijesu preduzeli ništa. Pa, jednom od opozicionih
poslanika na saveznom nivou Stojiljković je trenutak prije odluke
uručio pismo.
Od tada sam se stotinu puta zapitao, kakvi smo to ljudi. Kako je
moguće da bilo koji pravoslavni Srbin na kugli zemaljskoj misli
da će nečije samoubistvo pokrenuti zamajac promjena. Neka nam je
Bog u pomoći.
Najblaže rečeno diskutabilni su Vaši stavovi oko haških optužnica.
Mislite li da je Radovan Karadžić zločinac ili ćete čekati okončanje
eventualnog haškog procesa na kome bi to moglo biti dokazano?
Naši stavovi nijesu diskutabilni nego jasni kao dan. Bio je užasni
rat, počinjeni su užasni zločini, svaki odgovorni pojedinac treba
i mora da odgovara. SNS misli da je nakon povratka u zajednicu naroda
SRJ morala obezbijediti neophodne sudske kapacitete da se počinioci
izvode pred lice pra-vde u domaćim sudovima, čime bismo posvjedočili
da smo narod i nacija sa dostojanstvom.
To, međutim, nije urađeno, jer pojedinim grupacijama iz DOS-a do
toga nije bilo stalo. Oni koji politiku shvataju samo kao trgovinu
doveli su nas na kraju pred svršen čin. Ili ćemo mi glasati za Zakon
o saradnji ili će oni optužene pohvatati kao zvijeri i ekspresno
prebaciti u Hag.
Radovana Karadžića lično ne smatram odgovornim za ono za šta ga
terete. Uostalom, posljednji izvještaj holandskog bataljona o Srebrenici,
pripreman i dorađivan pola decenije, nedvosmisleno skida odgovornost
sa Karadžića, ali ne i sa njih samih. Da budem jasan, ubijeđen sam
da su se mnogi, čineći zločin, krili iza Radovana i pozivali se
na njega. Najveći zločini u istoriji svijeta dogodili su se u ime
vjere i za vjeru ali, priznaćete, to sa vjerom nema nikakve veze.
Svaki zločin je djelo monstruoznog pojedinca za koji ga mora čekati
sud i kazna. Dokaže li se da su pojedinci samo puki izvršioci, da
su generali samo slušali političko vođstvo, onda prihvatam, jer
je tako jedino ljudski, da i prvi iz vođstva treba da sjednu na
optuženičku klupu i dobiju zasluženu kaznu.
Pokrenuta je kampanja"Svaki Srbin je Radovan" - da li
ste i Vi Radovan?
Ja sam Goran Veselinov Danilović, ali kad ste već radoznali imam
brata Radovana u bliskom rodu.
Kakav će biti uticaj srpskog anticrnogorstva i crnogorskog antisrpstva
na implementaciju Beogradskog sporazuma?
To je manje bitno od činjenice da postoji antisrpstvo i anticrnogorstvo.
Za obje pojave isključivi krivci su velji Crnogorci. U Beogradu
su činili sve da ljudima dosadimo, bili Srbi iz Crne Gore ili mislili
da smo 100 posto Crnogorci, a ovdje nam krv popiše dukljanstvom
pošto nijesu uspjeli niti se dokazali u Beogradu, a ni bilo gdje
drugo. Posljedice su velike - Srbija je dobila Batića, a Crna Gora
cijelu batić-akademiju. Oni će svakako ometati Sporazum. Kad već
tako mora biti najbolje je da oni budu ometači.
Kada će biti referendum u Crnoj Gori?
U aprilu.
Aleksandar Aleksić
|