Zašto bi neko ko nije primijetio da mu komšija vikendom malo ide da siluje i ubija po Bosni, ko je, po zadatku, zaboravio da je ratovao za mir, i ko, uostalom, nikad nije bio na dubrovačkom ratištu, očekivao da neko ispuni predizborna obećanja ili podnese ostavku? Nijesmo mi neka Nizozemska - vlada će vladati, dok joj se vlada.

Paralele između holandske i crnogorske vlade nezahvalno je praviti. Holandska vlada podnosi ostavku i za ono za što nije direktno odgovorna, crnogorska to ne radi ni kad izgubi podršku u parlamentu i ostane bez nekoliko ministara. Da vječno ostane na vlasti, crnogorskoj vladi pomaže i javnost, koja, takođe, nije kao holandska. Ona ne traži odgovornost za greške svoje vlade ni za predizborne laži. Zasad je jedina riječ koju je crnogorska javnost naučila da uputi svojoj vladi - hvala.

Sedam godina poslije zločina u Srebrenici, holandska vlada podnijela je ostavku zbog zvaničnog izvještaja po kojem vlasti u Hagu snose dio odgovornosti za smrt oko 7000 muškaraca Bošnjaka, nakon ulaska srpskih snaga u grad za čiju je zaštitu bio zadužen holandski bataljon UNPROFOR-a. Izvještaj Holandskog instituta za dokumentaciju o ratu pokazao je da odgovornost za pad Srebrenice snose svi umiješani u donošenje odluka o enklavi, pa i holandska vlada i UN. Dokument je izazvao žučnu političku debatu u Holandiji, a javnost je od političara tražila da preuzmu odgovornost. Oni su je i preuzeli.

- Drugo su uređene zemlje

Lako je holandskoj vladi da podnese ostavku u Holandiji. Crnogorski političari slažu se da je to odgovoran čin odgovorne vlade, u demokratskoj zemlji i da je poučan za Crnu Goru.

Potpredsjednik SNP-a Zoran Žižić kaže da ostavka holandske vlade pokazuje da je riječ o odgovornoj vladi što je karakteristično za vlade u uređenim zemljama. "To odskače od kriterijuma i principa naših, domaćih vlada, posebno crnogorske", objašnjava Žižić.

Njegov partijski kolega, Dragan Koprivica smatra da greške, koje neko počini u zemljama koje vode računa o demokratiji, nikada ne zastarijevaju. Za crnogorsku vladu on kaže da je propala i da je za nju ostavka nešto nezamislivo bez obzira na to kakvi su nedostaci u njenom radu. "Odgovornost je nešto što je nepoznanica za ovu i ovakvu crnogorsku vladu" ocjenjuje Koprivica i tvrdi da vlada zna za šverc, kriminal, i svako drugo bezakonje, ali da o njima ćuti. "
Ona, ipak, ide u ostavku sama od sebe, što je konačno, i zaslužila" - kaže portparol SNP-a i dodaje da postoje dva sistema procjenjivanja odgovornosti - "onaj zapadne demokratije i drugi, propale crnogorske demokratije u režiji DPS-a".

Predsjednica Skupštine Crne Gore Vesna Perović ističe da je Holandska vlada, podnijela kolektivnu ostavku zbog izvještaja o događajima u Srebrenici, iako su je činili ljudi koji u vrijeme Srebrenice nijesu bili na tim mjestima.

"To, da ljudi imaju takvu odgovornost prema državi i prema ono-me što je u ime države učinjeno, iz naše perspektive, djeluje prosto čudesno. To je nešto što nama iz Crne Gore treba da izgleda kao ideal, kojem ćemo tek težiti kad počnemo da uspostavljamo demokratske običaje", kaže Vesna Perović.

- Odgovornost neodgovornih

Ostavka holandske vlade zbog činjenica koje ukazuju na dio odgovornosti za srebranički masakr 1995. godine Milanu Popoviću, profesoru na Pravnom fakultetu, zanimljiva je na dva načina. Po njegovoj ocjeni ta ostavka, u političkom smislu, pokazuje da u sistemima liberalne demokratije postoji koncept i praksa odgovornosti za činjenja i nečinjenja.

"U tom smislu, ovaj čin holandske vlade je kontrast koji dobro rasvjetljava stanje svijesti političkih elita, pa i populacije u Crnoj Gori, i u drugim postjugoslovenskim zemljama u kojima se mnogo direktniji vid učešća i odgovornosti lokalnih političkih elita i vođstava, ne sankcionišu čak ni najindirektnijom pomisli na odgovornost, a da ne govorimo o ostavci. Sa političke strane je dobro da se na djelu vidi razlika između odgovornih i neodgovornih političkih sistema, elita i kultura" ističe Milan Popović.

Ostavka holandske vlade nije samo dobar kontrast koji rasvjetljava neodgovornost domaćih političkih elita, već tu, po Popovićevom mišljenju, postoji još jedna zanimljiva adresa - EU i druge međ-unarodne organizacije i institucije.

"Očigledno je da trenutno, kako proizilazi iz ovog događaja, stvari funkcionišu, prije svega na nivou nacija, država, pojedinačnih sistema, institucija i odgovornosti, a veoma slabo ili loše na nivou međunarodnih organizacija i institucija. EU, UN i druge adrese su takođe duboko involvirane u srebrenički masakr, ali do sada se u tim institucijama nije pokrenuo postupak slične odgovornosti", primjećuje Popović.

Na pitanje da li će ikad neka crnogorska vlada, za to što je, na primjer, slagala na izborima, podnijeti ostavku pod pritiskom javnosti, Popović je, prema sopstvenom objašnjenju, odlučio da bude "veoma suzdržan".

"Ovdje nije riječ samo o odgovornosti neodgovornih tranzicionih političkih elita, nego isto tako, o netransparentnosti međunarodnih instanci, u ovom slučaju EU i Havijera Solane, koji su svojim najnovijim akcijama, produžavanjem moratorijuma na crnogorski referendum doprinijeli produžavanju neodgovornih političkih elita i režima u Crnoj Gori.

Ostavku holandske vlade, Dra-giša Burzan, visoki dužnosnik Socijaldemokratske partije, ocjenjuje kao ispravnu odluku kojom odgovorni politički ljudi reaguju na burne događaje koji su trebali biti pod njihovom direktnom ili indirektnom kontrolom, a otišli u negativnom pravcu.

- Zaboravljeni zločini

Vijest o ostavci holandske vlade zbog Srebrenice, u crnogorskoj je javnosti prošla gotovo nezapaženo - u jednim novinama, recimo, zabilježena je na petnaestoj strani. I bez toga smo znali da je nepristojno pomisliti da će neko, nekad, nekoga u Crnoj Gori pitati ko je, na primjer, pronosio slavu crnogorskog oružja u "crnogorskom štabu" u Foči i hoće li ikad nastati neki Crnogorski komitet za dokumentaciju o ratu koji bi saznao kako su sve Crnogorci učestvovali u transformaciji tog grada u Srbinje.
"Kad ne bi postojao Haški tribunal, ljudi ovdje ne bi ni znali šta se zbilo u Srebrenici, a daleko od toga da bi neko odavde sam pokrenuo pitanje odgovornosti za taj i druge zločine", ocjenjuje Vesna Pe-rović.

U Hagu je uredno zabilježeno: u ratovima oko nas učestvovali su i ljudi iz Crne Gore. Crnogorska javnost odbija da upamti da se u optužnici protiv Dragoljuba Kunarca, na osnovu koje je Haški sud donio prvu presudu za silovanje kao zločin protiv čovječnosti, počinjen u Foči 1992. godine, više puta pominju "crnogorski vojnici" i "crnogorski štab". Na primjer: "Crnogorski vojnik koji je silovao FWS-50, prijetio joj je da će joj odrezati ruke i noge i odnijeti je u crkvu na krštenje".

Dragiša Burzan, međutim, objašnjava, da Vlada Crne Gore nije imala crnogorsku vojsku. "Koliko se ja sjećam, crnogorska vlada nije imala crnogorsku vojsku, to je bila JNA koja je djelovala po instrukcijama Slobodana Miloševića i njegovih poslušnika, na način na koji je to pravilno ocijenila međunarodna zajednica" kaže Burzan.

On tvrdi da je "u tim vremenima crnogorska vlada imala prostora da drugačije djeluje", ali "to su vremena koja su prošla i sada je teško suditi o detaljima u svemu tome". "Ono što sam mislio o tim događajma ja sam rekao 1992. -1993. godine, kada sam, sa još nekoliko ljudi, nosio opozicionu akciju koja je bila usmjerena u antiratnom pravcu" rekao je Dragiša Burzan.

- Vlast je od Boga

O ulozi koju je Crna Gora imala u ratovima u susjedstvu Zoran Žižić kaže: "Nikad nijedna višestranačka vlada u Crnoj Gori nije imala na dnevnom redu podnoš-enje ostavke - zbog mnogih stvari koje su se dešavale, a ne zbog ratnih događaja u susjedstvu". Kod nas je, objašnjava Žižić, nezamislivo, da Vlada ili neko od državnih funkcionera da ostavku, jer se "to se doživljava kao nacionalna, partijska i, evo izgleda, kao lična tragedija, onih koji se nalaze na čelu pojedinih državnih organa".

"U periodu, u kome se zahuktavao rat i u kome su neki procesi it-ekako zavisili od toga ko je na vlasti, nije se moglo očekivati da se ljudi odnose ekskluzivno moralnim razlozima. To je nemoguće", tvrdi Dragiša Burzan i pokazuje ozbiljan oprimizam objašnjavajući da bi crnogoska vlada, u nekom mirnijem vremenu, uradila isto što i holandska.

"Crna Gora je uvjek imala, dob-re političare, imala je i dobre vlade i dobre moralne gestove. Imala je i loše periode, kao onaj do 1997. godine, a i u njemu se mogu naći realna, racionalna, pragmatična rješenja, za djelovanje pojedinih ljudi i djelovanje nekih struktura u svim partijama" - zaključio je Dragiša Burzan.

Vesna Perović, o mogućnosti da neko u Crnoj Gori odgovara zbog vojevanja u susjedstvu, kaže: "Ne samo da vlada nije pokazala odgovornost za to, nego je pokušala da i sve nas ubijedi da ona nije imala nikakvu ulogu u tome, da nije bila tamo gdje je bila, nego tamo gdje su bili liberali".

"Umjesto prihvatanja odgovornosti, čak možda i za nešto za šta nisi kriv, već zato što si bio na vladajućim mjestima u Crnoj Gori, kod nas se pokušavala zavesti opšta amnezija i svaljivanje odgovornosti na nekog sasvim drugog. Zato smo od međunarodne zajednice, koja je procijenila da nismo sposobni za sopstvenu državu, doživjeli uvredu - ovaj Sporazum, koji je kao kazna ili nagrada, za dugo vremena upropastio šansu Crne Gore da postane država." kazala je Vesna Perović.

U stvari - stvar je jasna. Zašto bi neko ko nije primijetio da mu komšija vikendom malo ide da siluje i ubija po Bosni, ko je, po zadatku, zaboravio da je ratovao za mir, i ko, uostalom, nikad nije bio na dubrovačkom ratištu, očekivao da neko ispuni predizborna obećanja ili podnese ostavku? Nijesmo mi neka Nizozemska - vlada će vladati, dok joj se vlada.

"Njena je očigledna namjera da s vlasti ode prirodnim putem, od Boga, ne od naroda određenim. Prestankom rada njenog, a ne za nju kucajućeg narodnog srca", napisao je Borislav Pekić.

L.S.