Tokom cijelog drugog polugođa, u većini škola u Crnoj Gori, časovi traju 25, umjesto 45 minuta. Stručnjaci uzalud upozoravaju da je čas od 45 minuta pedagoška norma i da bi bilo poštenije potpuno obustaviti nastavu nego raditi 25 minuta. Kompromis između sindikata i ministarstva prosvjete se ni ne nazire. Štrajk prosvjetnih radnika u Crnoj Gori gura svoj četvrti mjesec.

Kraj školske godine se približava, a kompromisa između Ministarstva prosvjete sa jedne, i štrajkačkog odbora Sindikata prosvjete sa druge strane, nema na vidiku.

Podsjetimo - štrajkački odbor Sindikata prosvjete traži povećanje koeficijenata po kojima se obračunavaju plate za 30 odsto. Kompromis koji je ponudila Vlada Crne Gore - da se koeficijenti budu veći šest odsto - nije prihvaćen. Časovi i dalje traju po 25, umjesto uobičajenih 45 minuta. Trenutno štrajkuje preko 7.000, ili 75 odsto prosvjetnih radnika. U pojedinim crnogorskim medijima, krajem prošle sedmice, najavljen je sastanak dviju strana kod crn-ogorskog premijera Filipa Vujanovića, uz prisustvo glavnog čovjeka crnogorskog sindikata Danila Popovića.

- Nema para za kompromis

"Sindikat prosvjete je uvijek bio spreman da postigne sporazum sa ministarstvom prosvete i Vladom Crne Gore - kaže Svetozar Bulatović, predsjednik Sindikata prosvjete - ušli smo u generalni štrajk spremni na kompromise, naravno, one koji bi zadovoljili sveukupnu crnogorsku javnost, a prije svega, prosvjetne radnike, to jest, ljude koji rade u obrazovnom sistemu Crne Gore. Razgovor sa premijerom je šansa da se postigne konsenzus, i prekine štrajk."

U Ministarstvu prosvjete objašnjavaju da nije jasno što to novo može da se prezentira predsjedniku Vlade. Danka Latković, portparol Ministarstva, u izjavi za "Respekt" podsjeća da je i na prošlom sastanku, premijer obećao korekciju koificijenata na osnovu unutrašnjih rezervi Ministarstva prosvjete i nauke, kao i da je stručni tim, u kom su učestvovali i predstavnici sindikata, "našao maksimanih šest koliko je i ponuđeno, što je Sindikat odbio".
"Nije riječ o tome da dr-žava neće da da, već o tome da ona nema mogućnosti da ispuni zahtjeve sindikata prosvjete", precizira Danka Latković.

Ministar prosvjete Predrag Ivanović nedavno je rekao da bi povećanje plate prosvjetnim radnicima za trećinu, značilo "destrukciju sistema". Na pitanje da li izostanak kompromisa i norm-alnog završetka školske godine predstavljaju "destrukciju sistema", Danka Latković je odgovorila da bi pove-ćanje od 30 odsto značilo destrukciju platnog sistema, jer ne postoje izvori koji mogu obezbjediti toliki procenat povećanja za sve zaposlene koji se finansiraju iz budžeta.

"Povećanje zarada samo prosvjetnim radnicima za 30 procenata značilo bi urušavanje sistema, jer bi ostali budžetski potrošači bili dovedeni u neravnopravan položaj. Ministarstvo je stalno nudilo kompromis, dok je sindikat ultimativno tražio nerealnih 30, odnosno 26 odsto. Ministarstvo, iako to zakon nalaže, nije umanjivalo zarade za vrijeme štrajka, jer mu je cilj bio - postizanje kompromisa. Sind-ikat je stalno bježao od kompromisa, a njegovo ultimativno ponašanje jasno daje za pravo onima koji tvrde da je motiv štrajka nešto sasvim drugo", kaže portparol Ministarstva, i naglašaba da je finansiranje stambenog fonda od strane Vlade dio kompromisa. "Sindikat ga još uvijek nije formirao. Zašto?" - upitala se Danka Latković.

Svetozara Bulatović, međutim, tvrdi da štrajk nipošto nema veze s politikom. "Često se mogu čuti teze da štrajk u obrazovnom sistemu i štrajk sindikata prosvjete imaju političke konotacije. Više puta sam naglašavao: to bi bilo sramno, stidno i nemoralno. Prije svega, bilo bi stidno za sindikat prosvjete i Svetozara Bulatovića da se nalazi u sindikatu i da služi kao oruđe u rukama određenih političkih stranaka. Ukoliko bi se pokazalo da štrajk ima poltičkih dimenzija, predsjednik sindikata bi ga prekinuo", kategoričan je predsjednik Sindikata prosvjete.

- Odzvoniće đacima

Što je bliži kraj školske godine, sve češći su zahtjevi roditelja ili Savjeta roditelja da se prekine sa štrajkom. Roditelji tvrde da čas od 25 minuta nije dovoljan za savladavanje nastavne jedinice, pogotovo đacima-prvacima.

"Vlada Crne Gore je odredila minimum procesa rada koji ne može nikoga oštetiti, pa samim tim ni prosvjetni radnici sa svojim generalnim štrajkom ne mogu ošte-titi nikoga", rekao je Svet-ozar Bulatović odgovarajući na pitanje kako komentariše zahtjeve roditelja za prekid štrajka koji, po njihovoj ocjeni, nanosi štetu učenicima.

"U svakom slučaju poštujemo mišljenja roditelja. Ali, i roditelji i roditeljski savjeti, kao i sveukupna javnost u Crnoj Gori, moraju imati razumijevanja i za probleme u kojima se nalaze prosvjetni radnici, za ambijent i za materijalno-socijalne uslove u kojima oni funkcionišu. Prosvjetni radnici nikada nijesu, niti će nastojati bilo kojom svojom aktivnošću da oštete nekoga. Posebno ne, ne daj Bože, da oštete one zbog kojih postoje - da oštete svoju djecu, odnosno sv-oje đake. I prosvjetni radnici imaju djecu koja idu u školu" - kaže Bulatović i tvrdi da se i na času od 25 minuta može dosta odraditi.

"Čas od 45 minuta je pedagoška norma. Procijenjeno je da je to optimalno vrijeme za realizaciju nastavne jedinice", objašnjava Zorica Minić, psiholog u osnovnoj školi "Radojica Perović". Gospođa Minić tvrdi da ni čas od 45 minuta nije prava mjera, jer, kako kaže, bilo kakvo ograničavanje nije dobro.

Po mišljenju Zorice Minić možda bi bilo poštenije potpuno obustaviti nastavu nego raditi 25 minuta. "Skraćivanje časa na 25 minuta je, da ne upotrijebim pretežak termin, malo foliranje nastave. Jer mislim da u suštini to ne odgovara nikome. To je obmana i djece i nastavnika i roditelja. Nastavnici se satriješe pokušavajući svesti nastavnu jedinicu na tu mjeru. Izostaje uvodni i završni dio gdje se, u stvari, djeci najviše i pojašnjava suština rada i cilj tog časa. Roditelji se zavaravaju - djeca su na časovima, rade, smatra se da su naučila - a nijesu! ", kaže g. Minić odgovarajući na pitanje "Respekta" - što za učenike znači skraćivanje nastave na 25 minuta

I Danka Latković, portparol Ministarstva prosvjete, misli da "ultimativno ponašanje sindikata prosvjete i časovi od 25 minuta nanose štetu nedužnim učenicima". Odgovarajući na pitanje - kako će se štrajk odraziti na završetak školske godine - Danka Latković je objasnila da, iako je zakonom utvrđen, minimum procesa rada, ako se primjenjuje u dužem periodu može da nanese velike štete, jednostavno zato što je zamišljen kao nužno-privremeno rješenje. Ministarstvo će, po riječima gospođe Latković, nakon analize realizacije nastavnih planova i programa u toku štrajka, blagovremeno obavjestiti javnost o mjerama koje će se preduzeti. Naravno, u skladu sa zakonom.

U skladu sa nekim drugim normama, neki drugi profesori i neke druge škole, radili su drugačije. Ovih dana, neko je podsjetio da su, u novembru 1993., u Sarajevu časovi u svim školama skraćeni za 15 minuta. Duže od godine i po, pod Karadžićevim granatama, časovi su trajali - 45 minuta.

Željko D. Vušurović