Njegošev mauzolej na Lovćenu propada. "Krov prokišnjava, gromobrani ne rade, tunel predstavlja opasnost za turiste", upozorio je, još krajem prošlog avgusta, direktor mauzoleja Radomir Bulatović. Za sanaciju je potrebno oko 500 hiljada eura - vlast dosad nije obezbijedila ni jedan.

Nedavno potpisanim sporazumom Cetinja i Podgorice, predviđena je, uz ostalu pomoć koju Podgorica treba da "udijeli" Cetinju, i pomoć glavnog grada u pokretanju kulturnog života prijestonice. Takvo što, inače, u proteklih dvanaest godina, nije postojalo. Najavljen je "početak revitalizacije" Kraljevskog pozorišta "Zetski dom". Da gradonačelnik Cetinja dr Milovan Janković ne gubi vrijeme, dokazuje koncert Merime Njegomir, pjevačice narodne muzike. Koncert je bio za "probrane" Cetinjane, jer su u kraljevsko pozorište mogli ući samo oni sa pozi-vnicama.

"Neodabrani" Cetinjani raspjevanog gradonačelnika Jankovića mogli su vidjeti samo na tv-ekranu. Objasnio je Cetinjanima da Merimu ne bi gledali da on nije iskoristio lično poznanstvo sa poznatom pjevačicom.

Kad nas zapljusnu ostali kulturni dometi i razne "revitalizacije", sigurno ćemo zaboraviti kako je crnogorska prijestonica, kada je o kulturi riječ, preživjela i proživjela proteklih desetak godina. Zato odmah treba zabilježiti: Na Cetinju deset godina nije postojao bioskop (iako je, u kući Pajevića, još 1907. godine radilo prvo kino u Crnoj Gori). Ljetnja pozornica ispod Orlovog Krša nije u funkciji. "Zetski dom", prvo pozorište u Crnoj Gori ima direktora, ali nema repertoar. U centru Cetinja, propada kuća Maša Vrbice, prvog crnogorskog ministra unutrašnjih djela, iako je u njoj igrana prva predstava u Crnoj Gori i stanovao Simo Matavulj. U Cetinjskim muzejima je ikona Filermosa, ali se ne može vidjeti, jer ne da mitropolit SPC u Crnoj Gori Amfilohije Radović. Možete li zamisliti da ruskom predsjedniku Putinu srpski patrijarh Pavle naredi da ne smije izložiti neki eksponat u moskovskim muzejima?

- Mauzolej propada

Jedan od najznačajnijih kulturno-istorijskih spomenika Crne Gore - Njegošev mauzolej na Lovćenu - propada. "Krov prokišnjava, gromobrani ne rade, tunel predstavlja opasnost za turiste", upozorio je, krajem prošlog avgusta, direktor mauzoleja Radomir Bulatović. Za sanaciju je potrebno oko 500 hiljada eura - vlast dosad nije obezbijedila ni jedan. Bi li bilo neukusno poređenje sa zlatnim krstom koji je predsjednik Crne Gore darivao Amfilohijevom Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici?

O posjetama državnih funkcionera naše republike grobu crnogorskog vladike i pjesnika Petra II Petrovića Njegoša u proteklih dvanaest godina, riječi se ne moraju trošiti. Nije ih ni bilo. "Crnogorski predsjednik i pojedini ministri ponekad dođu ljeti, ali samo do kafana ispod mauzoleja", ispričao je direktor Bulatović.

Na prozorima u prizemlju dvora kralja Nikole I Petrovića istrulile su škure. Ispred takvog dvora, i takvih škura, svakog dana se parkira nekoliko autobusa sa stranim turistima. To im je prvi kontakt sa Cetinjem. Kad im vo-diči kroz cetinjske muzeje kažu da je ovo mjesto nekada bilo centar Crne Gore, lako mogu pomisliti da je riječ o šali. Dodatno će ih u to uvjeriti kontejneri sa smećem između kraljevog dvora, spomenika Ivanu Crnojeviću, osnivaču Cetinja, i nekadašnje srpske ambasade.

- Stanje katastrofalno

Podsjetimo, u crnogorskoj prijestonici se nalaze: Narodni muzej Crne Gore, Republički zavod za zaštitu spomenika, Centralna narodna biblioteka "Đurđe Crnojević", Državni arhiv Crne Gore, trinaest nekadašnjih ambasada, Biljarda, Plavi dvorac, Državni muzej Crne Gore (dvor kralja Nikole). Od prije nekoliko godina, na Cetinju su i tri fakulteta umjetnosti... Reklo bi se - kulture puna kapa.

Nažalot, drugačije je. "Mislim da se gora kulturna politika, ne samo kulturna nego i svaka druga, nije mogla voditi. Čak i da su se trudili iz petnih žila i da su imali duplo veće plate, nijesu mogli napraviti gore no što su napravili. Kad je o Cetinju, u zadnjih dvanaest godina riječ, ne mogu biti previše duhovit, pošto je to stvarno katastrofa", kaže za "Respekt" Aleksandar Radunović - Popaj, član alternativne grupe "The Books of Knjige". Po njegovoj ocjeni, ništa se uskoro neće promijeniti i građani će, kada je kultura u pitanju - i dalje biti "ka magarad"!

Radunović tvrdi da je Cetinje zapostavljeno mnogo duže od dvanaest godina. "Ova vlast je proteklih dvanaest godina nastavila takav odnos još žešće, jer su to bili nacionalisti i eksponenti prosrpskog talasa, a Cetinje je nešto što je crnogorsko. Trebalo je potpuno ugušiti i ubiti Cetinje. I privredu i sve drugo" - kaže Popaj.

Aleksandar Čilikov, profesor cetinjske likovne akademije i likovni kritičar, takođe smatra da odnos vlasti prema Cetinju nije primjeren statusu prijestonice, koji grad ima. "Ako analiziramo sve to što se dešavalo u Cetinju, pogotovo posljednje decenije, možemo slobodno da kažemo da je na kulturnom planu stanje - katastrofalno. Ne može se to pravdati nikakvim finansijskim nedostacima i propalom cetinjskom privredom. Cetinje je prije svega prijestonica i ono nije samo briga Cetinjana i lokalne uprave, nego treba da bude i velika briga centralne vlasti. Jer, u Cetinju je sva crnogorska istorija, u Cetinju su svi ključni objekti koji su bitni za državnost i za sve one elemente koje Crnu Goru čine posebnim državnim subjektom", objašnjava Čilikov. Propadanje Cetinja, po njegovom mišljenju, vuče dublje korijene i može se pratiti od izmještanja prijestonice i nekih kulturnih institucija poslije II Svijetskog rata.

- Politički blefovi

Slično misli i Ljubomir Đurković, dramski pisac sa Cetinja. On je nedavno ocijenio: "Cetinje je počelo da umire onog dana kada je prijestonica prešla u Titograd. To je bilo davnih pedesetih godina. Međutim, ono što se desilo sa Cetinjem posljednjih dvanaest godina je ubijanje Cetinja. Mislim da znam otkud to što se tiče ove vlasti, ovog režima. To je osvetoljubivost prema slobodarskom Cetinju, koje se opiralo". Đurko-vić je rekao i da ne vjeruje da će država preuzeti inicijativu da nešto poboljša na Cetinju.

Inicijativa države je, ipak, došla. Zajedno sa raspisivanjem lokalnih izbora. Sporazumom Cetinja i Podgorice predviđeno je štošta, a najviše se govori o aktiviranju "Ljetnje pozornice" i "Zetskog doma". Najavljene su mnoge predstave, koje će stići sa "Podgoričkog kulturnog ljeta", iz budvanskog "Grada teatra" i Dječjeg festivala u Kotoru.

Niko, dosad, nije javno pitao: "Zašto se svih ovih godina, koliko postoje ti festivali, nijesu u crnogorskoj prijestonici igrale predstave iz njihovih produkcija?". Iako su za mnoge pozorišne predstave, Cetinje i "Zetski dom" bili poligoni za vježbanje. Nar-avno, i za odmaranje od prejakog budvanskog sunca. Da li se najnovija "ažurnost na kulturnoj emancipaciji Cetinjana", može smatrati još jednim političkim blefom generalissimusa DPS-a pred održavanje lokalnih izbora?

"Ovo što radi gradonačelnik Milovan Janković je, svakako, pozitivno u odnosu na ono što je činio prošli gradonačelnik. Ovo je potpuno normalna stvar - ne treba nikoga prećerano hvaliti zbog nečega što je prirodno i normalno. Ljepše je što se ulice peru i što je zabranjena vožnju korzoom. To su sve stvari koje su prirodne, što je pozitivno. To je nešto što treba da radi svaki čovjek na tom mjestu. Ali, ništa specijalno ne treba faliti, jer je to dužnost bila koga ko bi bio na mjestu gradonačelnika", kaže Aleksandar Radunović - Popaj.

Profesor Aleksandar čilikov smatra da je, još jednom, u pitanju marketinški potez vlasti: "Ja sam vrlo skeptičan, s obzirom da se Cetinju obećavala predsjednička rezidencija, sjedište Ustavnog suda, ministarstva kulture i još neke republičke institucije. Uvijek se to radilo u određenim političkim okolnostima. Bio bih, normalno, kao Cetinjanin, vrlo srećan, pogotovo ako bi se akti-virao "Zetski dom". Međutim, skeptičan sam i smatram da je to tipičan politički marketing".

Možda je stanje u kulturi na Cetinju, ipak, najbolje opisao jedan stariji Cetinjanin. Samo je, u prolazu, dobacio: "Znaš li što bi rekao Mitko iz "Koštane" Bore Stankovića?"
"Beše nekad!!!"

Željko D. Vušurović