Ukoliko bude primijenjena odluka Predsjedništva DOS-a, 23 poslanika Koštuničinog DSS-a ostaće bez mandata. Dok jedni objašnjavaju da je riječ o izbacivanju DSS iz vladajuće koalicije, Đinđić poručuje da poslanici ne mogu primati plate i dnevnice, a da ih nema na sjednicama. "Ukoliko pobedi Đinđićeva opcija, sa našom zajedničkom državom će se desiti samo ono što je potpisao Đinđić sa Koštunicom i Milom Đukanovićem. I ukoliko pobedi Koštuničina opcija, biće isto", ocjenjuje za 'Respekt' Goran Svilanović.

Dok se u Beogadu očekuje da predsednica parlamenta Srbije Nataša Micić zakaže sjednicu Skupštine na kojoj će se odlučivati o prijedlogu Predsjedništva Demokratske opozicije Srbije da se pedeset najneredovnijih poslanika iz trinaest vladajućih partija opozovu i zamene drugim, politička javnost vrvi od tumačenja uzroka i mogućih posledica sukoba koji je ova odluka izazvala. Postalo je neizvjesno i ono što se na početku činilo formalnim poslom, a to je sednica Administrativnog odbora Skupštine Srbije na kojoj bi trebalo da se potvrdi odluka vrha vladajuće koalicije.

Goran Vesić, predsednik ovog odbora i visoki funkcioner Demokratske stranke, izjavio je da će sjednica na kojoj će se raspravljati o zahtevu DOS-a biti zakazana u redovnom postupku i to nakon što se prikupi dovoljan broj tačaka za zakazivanje. Istovremeno, u javnost je procurio spisak poslanika koji će biti zamijenjeni. Na njemu je i ime Gorana Vesića.

U ovih nekoliko dana od zasijedanja vrha DOS-a optužbe pljušte sa svih strana. Ljute se i "veliki" i "mali", ali u žiži svega su Demokratska stranka Srbije Vojislava Koštunice i Demokratska stranka Zorana Đinđića. Dok jedni objašnjavaju da je riječ o izbacivanju DSS iz vladajuće koalicije, drugi sve tumače kao želju da se savjesno vode poslovi vlasti i da se racionalno troše pare iz budžeta.

Reagovanja idu od odobravanja ovakvog poteza, uz akcenat da je to "normalan demokatski čin" koji ojačava disciplinu, do ocjene da ovakav potez nema zakonsku osnovu i da mijenja izbornu volju birača.

Ovakvim kažnjavanjem poslanika koji neredovno prisustvuju sjednicama, najviše bi bila pogođena Demokratska stranka Srbije (DSS) jer bi njena 23 poslanika ostala bez mandata. DSS je saopštio da, ako Administrativni odbor Skupštine Srbije potvrdi odluku Predsjedništva DOS-a, ova partija neće učestvovati u radu Skupsšine.

- Različiti smjerovi

Potpredsednik DSS-a Dragan Maršićanin izjavio je da je Predsjedništvo DOS-a preraslo u destruktivan blok i da se DSS ne vraća u Skupštinu sve dok "sud ne presudi". Ova partija je objavila da će povući svojih 28 predstavnika iz svih upravnih odbora javnih ustanova i preduzeća, kao i sa funkcija načelnika okruga. Takođe je najavila da će formirati vladu u sjenci.
Predsjednik poslaničke grupe DOS-a u Skupštini i potpredjsednik Demokatske stranke Čedomir Jovanović rekao je da je Skupština "izlog Srbije" i optužio DSS da sa opozicijom namjerno stvara privid da u parlamentu vlada anarhija kako bi srušili vladu.

"Mi moramo jasno da se distanciramo i sankcionišemo ponašanje našeg koaalicionog partnera koji je još dio našeg bloka, ali se kreće u drugom smeru", rekao je Jovanović.

Iako nije prisustvovao sjednici Predsjedništva DOS-a, niti je poslao svog predstavnika, lider Nove Srbije Velimir Ilić, stranke čiji su glasovi u Skupštini presuđivali o odlukama Vlade, izjavio je da je spreman da povuče svoje poslanike i ustupi njihove mandate drugim partijama.

"Ako su nekome mandati Nove Srbije potrebni, ja bih najradije da te mandate vratimo i da se oslobodimo balasta, jer je to, možda, najjednostavnije. Predsjedništvo i članovi poslaničke grupe odlučiće o tome, pa ako oni i pihvate moj predlog da se povučemo, to ne znači ništa veliko. Za mandatima nema ni potrebe, nemamo nikakvu svrhu u parlamentu, i manji su troškovi", rekao je Ilić, aludirajući na izjavu Zorana Đinđića da neprisutvovanje sednicama parlamenta predstavlja rasipanje budžetskih sredstava.

Iliću je, inače, bilo obećavano mesto potpredsjednika srpske vlade dok se zbog odugovlačenja sa tim imenovanjem nije naljutio i odustao od potpredsjedničkog mjesta uz najavu da će se kandidovati na predsedničkim izborima u Srbiji.

Analitičari procenjuju da će nakon najnovije podjele u DOS-u profitirati manje stranke, iako će i jedan broj njihovih poslanika biti opozvan.
Lideri pojedinih manjih stranaka upozoravaju i na moguće negativne posljedice po politički život u Srbiji, ukoliko bi se odluka Predsjedništva DOS-a sprovela u djelo. Među njima su i lideri Socijaldemokatske partije (SDP) Žarko Korać i Slobodan Orlić. Oni su na sjednici Predsjedništva DOS-a glasali protiv oduzimanja mandata poslanicima, a protiv je bio i refomista Miodrag Isakov i Momčilo Trajković.

- Nepročitano pismo

DSS-ovci sada poručuju da, nakon što je Predsjedništvo DOS-a potpuno ignorisalo pismo lidera ove patije i šefa savezne države Vojislava Koštunice, neće pristati na kompromis.

U pismu se Koštunica založio da kriza Srbiji bude riješena dogovorom poslaničkih gupa i tražio da prava poslanika ne budu sužavana. Takođe je zatražio i poništenje zaključka Administrativnog odbora Skupštine Srbije kojim se predviđa izricanje opomena republičkim poslanicima koji ne prisustvuju sjednicama. On je u pismu liderima DOS-a poručio da je sve očiglednije odustajanje od programa kojim je DOS osvojio vlast i ocijenio da su time ozbiljno iznevjerena očekivanja građana.

Jugoslovenski predsjednik i lider DSS je posebno upozorio na važne obaveze koje ima Skupština Srbije. Između ostalog, podsjetio je da je Skupština dužna da odredi svoje predstavnike u Komisiji za izradu ustavne povelje buduće države Srbije i Crne Gore, kao i da bi trebalo formirati republičku ustavnu komisiju za izradu novog ustava Srbije.

Predsjednistvo DOS-a, međutim, nije ni raspravljalo o Koštuničinom pismu. Premijer Đinđić je na konferenciji za novinare poslije ove sjednice, zamjerio Koštunici na takvom odnosu prema nedisciplinovanim poslanicima, rekavši da poslanici ne mogu da primaju plate i dnevnice, a da ih nema na sjednicama.

Vrh vladajuće srpske koalicije odlučio je da iz DSS-a budu opozvana 23 poslanika, iz Demokratske stranke pet, Stranke vojvođanskih Mađara četiri, po tri iz Socijaldemokratske partije, Nove demokratije i Lige za Šumadiju, po dva iz Refomske demokratske stanke Vojvodine i Građanskog saveza i po jedan iz Demokratskog centra, Demohrišćanske stranke, Koalicije Vojvodina, Nove Srbije i Srpskog pokreta otpora.

Jedan od zaključaka Predsedništva DOS-a bio je da će se voditi računa kome će se oduzeti mandat i da će jedini kriterijum biti učestalost odsustva sa sjednica parlementa.

Na listi za opoziv su se tako našli i doskorašnji predsjednik parlamenta Dragan Maršićanin, lider kosovskih Srba Marko Jakšić, lider Saveza vojvođanskih Mađara Jozef Kasa, pa i jedini poslanik Srpskog pokreta otpora, partije koja okuplja kosovske Srbe, Momčilo Trajković.
Mjesta opozvanih poslanika biće popunjena sa dosovske liste, ali to ne znači da će svaka stranka pojedinačno zadržati dosadašnji broj mandata.
Tako, na primjer, Demokratska stranka Srbije ostaje bez 23 poslanika, ali dobija pravo da zameni samo trinaest. Zato će neke stranke dobiti nove mandate, pa će tako DS imati sedam, a DHSS Vladana Batića tri poslanika više. Ojačaće u skupštinskim klupama i stranka Velimira Ilića sa jednim poslanikom, a Demokratska alternativa Nebojše Čovića sa tri poslanička mandata.

- Sporazum iznad svega

Raskol između dve najveće vladajuće stranke, za koji mnogi ocenjuju da je na vrhuncu, lider DS vidi sasvim drugačije. Đinđić, zapravo, kaže da će DOS opstati i bez DSS-a.

- Još prije dva mjeseca oni su odlučili da ne dolaze na sjednice Predsjedništva DOS-a i ne možemo smatrati da funkcioniše nešto što faktički ne postoji - rekao je Đinđić.

Predsednik Građanskog saveza i savezni ministar za inostrane poslove Goran Svilanović za "Respekt" je rekao da ova razmimoilaženja ostavljaju vrlo loš utisak, kako na birače, tako i na partnere u svijetu.

- Zbog ovakvih događaja u svetu nas dočekuju pitanjima 'Kakvo je stanje u zemlji?' Ipak, smatram da, i ako dođe do raskola u DOS-u, neće doći do raskola u zemlji. Odnosi između Srbije i Crne Gore biće onakvi kakvi su definisani Sporazumom o uređenju odnosa dveju republika, sviđalo se to nekome ili ne, jer puna primena Beogradskog sporazuma je stvarna demokratska legitimacija i vlasti Crne Gore i vlasti Srbije. Prema tome, ukoliko pobedi Đinđićeva opcija, sa našom zajedničkom državom će se desiti samo ono što je potpisao Đinđić sa Koštunicom i Milom Đukanovićem. I, ukoliko pobijedi Koštuničina opcija, biće isto - smatra Svilanovic.

Sandra Subotić