|
Zene Liberali
[Biografija] [Privatno]
[Uloga] [Clanci
i Izvjestaji] [Intervjuji]
[Konferencije, Skupovi]
[Arhiva Slika]
Vesna
Perovic
(djev. Milovčić) je rođena 12. Juna 1954. godine u Beogradu.
Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1977.
godine a pravosudni ispit položila 1979. godine i dobila zvanje diplomiranog
pravnika.
U sljedećih deset godina radi u pravnim institucijama Srbije, a potom
od 1989 godine i Crne Gore, i kroz brojne momente svoga rada, Perović
Vesna ce postati žena koja obelježava Crnogorsku istoriju.
Funkcija prve žene na dužnosti Predsjednika |
Vesna Perović
|
|
Crnogorskog Parlamenta, i današnja funkcija žene Predsjednika jedne politicke
stranke, demokratski su momenti i osnovice za napredne promjene Crnogorskog
drustva.
Vesna Perović započinje radnu karijeru pri Trećem opštinskom javnom tužilastvu
u Beogradu, 1978. godine, gdje od aprila počinje pripravnički staž. Poslije
godinu dana rada, polaže pravosudni ispit (1979), i dobija posao kao stručni
saradnik Tužilaštva. Sljedeće, 1980-te, dobija mjesto savjetnika u Ustavnom
sudu Srbije u kojem radi narednih devet godina.
Prvog Jula 1989. godine seli se iz porodičnih razloga u Crnu Goru i Kotor,
i time počinje njeno pozitivno djelovanje u Crnoj Gori. Radom pri Kotorskom
Zavodu za zaštitu spomenika kulture, daje doprinos zaštiti crnogorskih tekovina,
istorije i nasljeđa, čineci da Crnogorsko bice dobije neophodnu zakonsko
pravnu zaštitu i brigu.
Na pravničkim poslovima pri Zavodu za zaštitu spomenika kulture Kotor, učestvuje
u izradi novog Zakona o zaštiti spomenika kulture i Zakona o zaštiti spomeničkog
područja Kotora.
U stručnim časopisima objavljuje članke iz oblasti ustavno-sudske prakse
i komentare zakonskih tekstova.
Dolaskom u Crnu Goru, a ulaskom u period istorijskih previranja i dramatičnih
momenta bivše Jugoslavije, prepoznaje Liberalni savez Crne Gore kao istinskog
borca za demokratiju, progres i pozitivno djelovanje.
Dok početkom devedesetih Liberalni savez trpi najveća šikaniranja od strane
aktuelne vlasti, biva simpatizer i glasač Liberalnog saveza. Sredinom devedesetih,
počinje da se aktivno bavi advokaturom i volja za pravdom, za poštivanje
vladavine prava i zakona, povlači je u politicke vode.
Vesna Perović svjesna da su za obavljanje poslova pravnog zastupnika i advokata,
neophodni demokratski uslovi i da ih Crna Gora nema, odlučuje da se aktivnije
uključi u političku borbu.
Član Liberalnog saveza postaje 1994. godine pri Kotorskom Opštinskom odboru,
i biva delegirana za člana Konferencije LSCG, najvećeg organa Stranke. U
rad Stranke intezivno se uključuje u proljeće 1996. godine i radi na tekstu
izmjena stranačkog Statuta.
Shodno Statutu LSCG koji je usvojen na II vanrednoj Konferenciji održanoj
u Budvi 1997. godine, izabrana je za predsjednicu Liberalnih žena Crne Gore.
Godinu dana kasnije, nakon majskih izbora 1998. godine. postaje Poslanik
Liberalnog saveza u Skupštini Republike Crne Gore.
Odmah nakon prvih nastupa u javnosti, Perović
Vesna uspjeva da otvori napredne i patrijahalnom Crnogorskom društvu nove
horizonte, i pristup društvenim problemima iz ugla jedne žene. Na političkoj
i društvenoj sceni Crne Gore, stvara se osnova o ženama kao aktivnim sudionicima
tog procesa, a posebno na pozicijama i mjestima na kojima se odlučuje.
Uloga Crnogorske žene biva iz tradicionalnog porodičnog kutka smještena
ravno na scenu Parlamenta dotada rezervisanu za muškarce.
Tri godine docnije i u punom značenju te riječi.
Godine 2001., Vesna Perović nakon parlamentarnih izbora dobija
mjesto predsjednika Skupštine Republike Crne Gore.
Na osnovu ugovora izmedju Liberalnog saveza i koalicije "Pobjeda
je Crne Gore" sa mandatom da u roku od
godinu dana organizuje referendum, dolazi do formiranja manjinske Vlade.
Dužni da po članu 4."Koalicija "Pobjeda je Crne Gore - Demokratska
koalicija Milo Djukanović" ce na osnovu ovog sporazuma podrzati izbor
poslanika Liberalnog saveza Crne Gore, gospodje Vesne Perović, za Predsjednika
Skupstine Crne Gore." , Vesna Perović postaje prva žena na dužnosti
predsjednika Skupštine u istoriji Crne Gore.
U svom inauguralnom govoru, postavljena
za Predsjednika Skupštine Republike Crne Gore, Vesna Perović kaze:
"Svi znamo da je nas u Crnoj Gori toliko malo, da smo gotovo svi
izmedju sebe rođaci, prijatelji ili makar poznanici i da je greh da budemo
zavađeni. Mi se u ovom Parlamentu možemo svađati, prepirati, vređati.
Možda nam je to i lakše: možda je jednostavnije svađati se i mrko gledati,
ali je sigurno mnogo lepše i svakako plemenito - dogovarati se. Naš put
ka dogovoru, ka pružanju ruke, ka rešenju državnog statusa Crne Gore jeste
težak i može izgledati dug. Ali koliko god on bio težak i dug, ja sam
ubeđena da je on u stvari - prečica. Prečica do naše sreće, sreće svih
u Crnoj Gori! Ja vas zato sa ovog mesta pozivam, ja vas molim - da krenemo
tim putem! Već danas!"
Godinu dana kasnije, nakon istetka ugovora i neispunjavanja člana pod
br.1. "Svrha saradnje je u obezbjeđivanju uslova za slobodan, pošten
i fer referendum, na kojem bi se građani Crne Gore izjasnili o mogućnosti
obnove punog državnog suvereniteta Republike Crne Gore." nego
suprotno ugovorenom, u Beogradu 14. marta 2002 godine, potpisivanje zajedničke
drzave i reformaciju stare, Liberalni savez uskraćuje podršku manjinskoj
vladi .
Punih devet mjeseci Crna Gora ostaje bez Vlade, da bi poslije oktobarskih
izbora 2003 godine devetomjesečna vlada u ostavci, vaninstitucionim sredstvima
postala iznova legitimna Vlada Crne Gore. Time je i status Vesne Perović
kao predsjednika Parlamenta okončan.
Za kratko vrijeme svoga rada, od decembra 2001, do decembra 2002, Perović
Vesna sa dužnosti i mjesta Presjedavajućeg, uspjeva da postavi dio bazičnih
temelja na dugom i napornom putu, za jednu bolju budućnost Crne Gore.
Na funkciji Predsjedavajućeg crnogorskog Parlamenta, uspjeva da pokaže
da je, i pored nedemokratskog okruženja
i opstrukcija svih vrsta od strane iste
manjinske vlade, jakom voljom, upornim i hrabrim radom, stvari moguće
promjeniti i pokrenuti na dobrobit Crne Gore i njenih građana.
Posebno veliki pomaci ka demokratizaciji društva, učinjeni su pokretanjem
saradnje parlamentarne opozicije, da se okrene ka rijesavanju svakognevnih
problema i briga, i iskoristi glasačku većinu u Parlamentu. Prvi put poslije
Narodne Sloge (1996-1998 godine) Crnogorski parlament i Crnogorsko društvo,
prevazilazi istorijske i nacionalne razlike, i kreće ka stvaranju prioritetne
demokratske i stabilne sfere, ostavljajući Srbin/Crnogorac tematiku na
stranu.
Harmonizovanim radom, Parlament donosi set izbornih
zakona i zakonskih regulativa vezanih za medije, koji ce u predstojećem
izbornom procesu, uprkos obstrukciji,
i izrugivanju Parlamentarnog Pravilnika
od strane Vlade u ostavci, i medijskom dezinformisanju,
po ocjenama domaćih i stranih posmatrača, rezultirati najobjektivnijim
izvještavanjem državnih medija.
Predsjedavajuci Crnogorskim Paralamentom, voljom i radom Vesne Perović,
prvi put biva pokrenuta i suštinska saradnja između građana i poslanika.
Naime, grupa građana koja je sakupila 6.000 potpisa, predala je na usvajanje
parlamentu Zakon o pravednoj restituciji, koji podrazumijeva vraćanje
oduzete imovine. Protiveći se donošenju ovog Zakona vladajuća koalicija
nije uspjela spriječiti njegovo usvajanje u Skupštini i većinska Opozicija
ga usvaja.
Ovakvim pristupom, Vesna Perović pokazuje suštinsku i demokratsku ulogu
jednog političara, da zastupa interese gradjana i dostavljene predmete
ponudi na Skupštinsku raspravu i odlučivanje.
Na dužnosti Predsjednika Parlameta, Vesna Perović pokusava
da zaustavi raspodaju državne imovine od strane manjinske vlade, a
kasnije iste u ostavci, i u moru narastajucih afera ustaje protiv prodavanja
najače državne firme, Jugopetrol, ali neuspijeva dozvati glas razuma i
Jugopetrol biva prodat.
Pored zakonskih dužnosti koje ima kao Predsjednik Crnogorskog Parlamenta,
Vesna Perović pomaže i podržava nevladin sektor, i organizacije koje plemenitim
djelovanjem obogaćuju društvo i štite prava crnogorskih građana.
Aktivno je uključena u rad Upravnog odbora nevladine organizacije "Zid"
koja se bavi zaštitom položaja mladih, i slobodu javnog mišljenja kroz
procese integracije i volonterske programe. U nizu svojih projekata, organizacija
Zid uspijeva da odnjeguje ljepse strane Crnogorskog drustva, izvlačeći
iz mladih ono najbolje i najljepše.
Vesna Perović podržava i pomaže rad nevladinih organizacija koje se bave
pravima žena. Kako sa pozicija predsjednika
Skupštine tako i danas, ona posebno pokušava da pomogne i podrži rad
Sigurne ženske kuće, koja se bavi plemenitom zaštitom obespravljnih i
zloupotrebljenih žena i pruža im utočište.
Na internet prezentaciji Sigurne
ženske kuće stoji zapisano;
"Prepoznavajući kao dobar i značajan rad Ženskih NVO u Crnoj Gori,
i temu koja zavređuje pažnju u radnoj posjeti seminaru (u organizaciji
Sigurne Ženske Kuće, jula 2001. godine) došla je i Predsjednica Parlamenta
gospodja Vesna Perović, koja je zajedno sa nama odgledala ovaj potresni
film a kasnije se pridružila našoj radionici. Provela je tri sata u razgovoru
sa nama. Imali smo jednu od naših dragih radionica, tako da je svaka od
učesnica mogla da izrazi svoja osjećanja i razmišljanja u odnosu na ovu
temu.
Gospodja Perović je podržala rad Ženskih grupa i složila se sa nama da
moramo saradjivati i sa Vladinim institucijama radi što boljih rezultata
na mnogim poljima a naročito kada je u pitanji trgovina ljudima tj. sex-trafiking.
Dobile smo od nje korisne informacije o načinu rada skupštinskih odbora,
mogućnost najbržeg i najsigurnijeg načina podnošenja amandmana na postojeće
zakone, koje će Gospođa Perović i ostale poslanice Parlamenta podržati."
Posjetom Sigurne ženske kuće, daje ogromu moralnu podršku kako hrabrim
aktiviskinjama tako i štićenicama, i ponovo biva na prvo mjesto kao prvi
predstavnik Vlasti koji se pojavio i zainteresovao za njihov rad;
"Učesnice seminara izrazile su jednoglasno zadovoljstvo sto se jedan
predstavnik vlasti pojavio i zainteresovao za njihov rad, navodeći da
se to desava prvi put i izrazile su nadu
da ce predsjednica crnogorskog parlamenta uspjeti da za njihove organizacije
izdejstvuje bolji tretman, prije svega finansijski odnosno smještajni
i da ce uspjeti da sa tog mjesta približi javnosti značaj njihovog rada."
I danas van položaja predsjednika Parlamenta, Vesna
Perović kroz ulogu Predsjednika Liberalnog saveza, podrzava rad demokratskih,
naprednih i zdravih projekata, institucija i organizacija sa posebnim
osvrtom na ženska prava i potrebe mladih.
Na VII redovnoj Konferenciji LSCG održanoj u Kotoru 5. Aprila 2003. godine,
biva izabrana za Predsjednika Liberalnog saveza Crne Gore i time biva
jednina zena na duznosti Predsjednika na politickoj sceni Crne Gore.
Iako to dovoljan razlog za veseliji ton svoga inauguralnog
govora, on u Kotoru biva tužan;
"Sve je užasno: upropastili su šansu Crne Gore da postane država,
neće da otvore demokratske procese, jer bi ti procesi zatvorili neke od
njih (bukvalno), ne daju nam da dišemo, jer kiseonik utiče na bolji rad
mozga, a ljudski mozak prirodno žudi za istinom, pravdom i slobodom. Dakle,
sve je užasno i ima samo jedna stvar koja valja: Liberalni savez!
Razmislite - da nije Liberalnog saveza, da nema ovakvih naših skupova,
da nema mesta na kojima se možemo sresti i popričati, mnogi od nas bi
usamljeni po svojim stanovima osećali potpunu izgubljenost i počeli bi
da sumnjaju u sopstveni zdravi razum."
Na novom radnom mjestu Predsjednika Liberalnog saveza Crne Gore, njen
zadatak je stalno podsticanje i animiranje rada opštinskih odbora na prioritetnom
zadatku da okupe što veci broja simpatizera, glasaca i biraca stranke
i time Stranku optimizuju za naredni izborni proces.
Perović Vesna nastoji da profesionalizacijom opštinskih odbora, Stranku
osposobi da se suoči sa svim udarima koje joj (ne)vrijeme i nedemokratske
prilike nanose. Radom sa Opštinskim odborima nastoji na kadrovskom osvježavanju
partijske infrastrukture lokalnih nivoa, čime će Liberalni savez dobiti
novu energiju za predstojeće političke bitke.
Trenutke za sebe i pauzu u napornoj svakodnevnici, provodi u šetnjama
i čitanju knjiga. Govori engleski, italijanski i francuski jezik.
Vesnu Perović raduju lijepe stvari, one koje ce joj uljepšati radni dan
i vratiti ulogu obične zene. Rado posjećuje modne događaje u Crnoj Gori
i odmara je spremanje ukusnih jela, porodični ambijent i društvo prijatelja.
Iako boraveći u svijetu ''rezervisanim" za muškarce, i baveci se
politikom, Vesna Perović manirima, drzanjem i pojavom, ostaje žena.
Njen pristup prema Crnoj Gori biva, koliko zenski brižan toliko politički
muški.
Vesna Perović je udata za Jovana i živi u Kotoru.
|