|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Slobodan Lakić biografija
kraca verzija
Slobodan Lakic je upisao Ekonomski fakultet u Podgorici 1986.godine. Diplomirao je 1990-te, kada je nagradjen kao jedan od najboljih studenata na Univerzitetu. Poslije zavrsenih redovnih studija, upisuje postdiplomske studije u Beogradu i uporedo radi. U periodu 1991-1992. tokom 18 mjeseci, je bio zaposlen u Službi društvenog knjigovodstva u Odjeljenju za ekonomsko - finansijsku reviziju. Kao vrhunski postdiplomski student, 1992. godine dobija mjesto asistenta na Ekonomskom fakultetu u Podgorici na predmetima Monetarna ekonomija i Bankarski menadžment. U nastavku svoga usavrsavanja Lakic biljezi blistave momente. Postdiplomske studije smjera "Monetarni, bankarski i finansijski menadžment" zavrsava 1995 godine u Beogradu i naredne dvije godine provodi na studijskim boravcima u inostranstvu pripremajuci magistarski rad. Jedna od prvih posjeta je bila 1996. u Poljskoj gdje boravi na Varšavskom Univerzitetu i Fondu za otvoreno društvo. Iste godine odlazi u Glazgov, Edinburg i London, u studijske posjete tamosnjim univerzitetima. Pri povratku u Crnu Goru, inspirisan medjunarodnim iskustvima objekta svoga izucavanja, Slobodan Lakic godine 1997-te brani magistarsku tezu na temu "Instrumenti monetarne politike u razvijenim trzišnim ekonomijama" na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Godinu dana kasnije, biva izabran u Naucno društvo ekonomista Jugoslavije (1998) i clan je saveza ekonomista CG. Ali, nestalan duh Slobodana Lakica, trazi nove horizonte i nove izazove i godine 1998-e kao magistar ekonomskih nauka odlazi ponovo na specijalizaciju u Englesku: Univerzitet St. Olban u Londonu, Hertfordšir Univerzitet i ECPD. Kao formiran strucnjak, zeljeci da svojim znanjem pomogne Crnu Goru uclanjuje se godine 1999. u Liberalni savez i time pocinje aktivno svoj rad. Sljedecih godinu dana kao član Izvršnog odbora OO Podgorica (jun 1999 - jul 2000.) unapredjuje i oplemenjuje ideje Liberalnog saveza u Podgorickoj opstini. Od jula 2000 - novembara 2002. Lakic Slobodan se nalazi na mjestu odbornika u Podgorici. Iako radeci aktivno pri opstinskom odboru, Lakic Slobodan ne staje sa usavrsavanjima iz svoje struke. Godine 2001. odlazi u Dansku (Fakultet za biznis). Takodje, ucestvuje na seminarima u i zemlji, 2001 god. pohadja seminar u Igalu (Asocijacija brokera Crne Gore), a potom i u Budvi (Institut). Iste godine, (2001.) prijavljuje doktorsku tezu u Beogradu. Sljedece godine u decembru (2002.), biva izabran je na mjesto predsjedinika Opstinskog odbora Liberalnog saveza u Podgorici. Od ovog dana Liberalni savez glavnog grada dobio je besprekornog povjerioca svoje demokratsko liberalne ideje i vrsnog strucnjaka za najbitnija pitanja Crnogorskog drustva: pitanja ekonomske politike. Popularizacija demokratsko liberalne ideje u opstini Podgorica zasluga je odvaznih Crnogoraca pod palicom Lakic Slobodana. Ali, prica o radnom putu Slobodana Lakica isprepletana je konstantnim usavrsavanjem koja ne prestaje ni sa novonastalim obavezama pri Liberalnom savezu. Seminari, savjetovanja i okrugli stolovi i dalje su sastavni dio Lakicevog zivota: aktivno učešće sa referatima (i radovima u zbornicima) na brojnim savjetovanjima na temu reformi finansijskog sistema i tranzicije, ekonomske politike, privatizacije itd. Godine 2002. u Igalu, (Ekonomski fakultet Ljubljana), potom u Litvaniji (Komisija za hartije od vrijednosti US i USAID). Slijede studijske posjete finansijskim institucijama i ministarstvima: 2002. Ljubljana, Slovenija; 2002. Prag, Češka. Ta najintezivnija godina u karijeri Lakicevog rada (2002.), dozivljava vrhunac 1. februara 2002., kada na predlog Liberalnog saveza biva izabran na mjesto Predsjednika Komisije za hartije od vrijednosti Republike Crne Gore, što je podržano od svih partija u Parlamentu. U tako visokoj državnoj instituciji koja predstavlja vrhovno supervizorsko i regulatorno tijelo na tržištu kapitala u Republici, pomenutu funkciju Lakic obavlja stručno i odgovorno potpomognut svojim velikim internacionalnim iskustvom. Lakic ostvaruje saradnju sa USAID i radi na regulativi neophodnoj za pravni i zakonski tok tog procesa zeleci da Crnoj Gori obezbjedi: pravilnik o međusobnoj razmjeni akcija iz portfelja fondova, pravilnik o držanju novčanih sredstava, pravilnik o nadzornom odboru, pravilnik o izdavanju investicionih jedinica fonda. Nazalost, ne ide sve lako, crnogorsko drustvo nenaviknuto na demokratski tok, ne podrzava proevropskog Lakica i slijede konstantne opstrukcije Vlade, odnosno resornih ministarstava, ostalih članova Komisije, institucija i učesnika čiji je rad vezan za tržište vrijednosnih papira, kao i većine medija. Ipak, Lakic Slobodan uspijeva da se izbori i omogućava donošenje maksimalno moguće kvalitetne normativne regulative prenešene na Komisiju. Tokom obavljanja ove znacajene duznosti, Lakic je konstantno javno ukazivao, u skladu sa ovlašćenjima, na nedostatke u funkcionisanju tržišta kapitala i predlagao načine za njihovo otklanjanje. Zalagao se za javnost u radu Komisije, u skladu sa Zakonom o hartijama od vrijednosti, i protiv njene marginalizacije. Lakic je nastojao da uradi sve sto je u njegovoj moci kako bi Komisija bila zaista samostalna i nezavisna, i odgovorna za svoj rad crnogorskom parlamentu. Ali, to nije odgovaralo korumpiranim strukturama Crnogorskog drustva i Lakic biva nezakonito smijenjen nakon parlamentarnih izbora u oktobru 2002. Izbora, koji su Crnoj Gori poslije 8 mjeseci vlade u ostavci donijeli novu a zapravo istu i nama dobro znanu vladu Mila Djukanovica. Predsjednik crnogorske Komisije za hartije od vrijednosti Mr Slobodan Lakic, sada vec bivsi, optuzio je, u intervjuu za podgoricki nedjeljnik "Respekt", svog zamjenika Zorana Djukanovica i sekretara Komisije Nadju Marovic da zastupaju privatne interese. Uzalud, Slobodan Lakic biva (brutalno) smijenjen i zaustavljen u svojoj demokratsko liberalnoj misiji. Ali, ako je Crna Gora izgubila odsustvom Slobodana Lakica iz javnog zivota, u decembru iste godine (2002) Liberalni savez dobija blistavog predstavnika na celo Opštinskog odbora LSCG u Podgorici, gdje Lakic postaje Predsjednik OO. Slobodno društvo i slobodan pojedinac na principima liberalne demokratije kao osnovni motiv političkog i bilo kog drugog djelovanja moto je Slobodana Lakica. Ali i Liberalnog saveza. Sljedeca visoka funkcija u Liberalnom savezu je njegovo promovisanje za predstavnika finansijskih pitanja u Velikom Kabinetu, ekspertskoj vladi LS. Na Cetinju 15 decembra 2003, Slobodan Lakic ucestvuje na svecanoj inauguraciji Velikog kabineta i postaje povjerilac za pitanja finansija. Lakicevo zaduzenje je da posmatra ekonomska dogadjanja u Crnoj Gori i daje savjet Liberanom savezu kako da se postavi prema njima. Jedan od prvih tekstova koje je napisao je bila kompletna analiza prilika u Crnoj Gori. Njegov raport od 20. jan. 2004 obuhvata unutrasnja pitanja monetarne politike, kritiku uvodjenja eura, visokih kamatnih stopa, rast budzetske potrosnje, tajnost deviznih rezervi Crne Gore od strane Vlade, spoljnog i unutrasnjeg duga, marginalizovano trosenje 200 mil. Eura americkih donacija, siva ekonomija, sistematske probleme Crne Gore kao sto su mito, korupcija, sverc, organizovani kriminal, ucjene, malverzacije. Lakic daje sjajnu analizu desavanja koja Crnu Goru, nazalost, rangiraju na svjetske (crne) liste kao zemlju visokog rizika za investitore. Lakic kritikuje takozvane reforme nazivajuci ih paravanom za monopolsko ponasanje ciji je cilj ne da promjeni stanje nego da se ono zadrzi. Izlaz Crne Gore iz monopola vidi promjenom politickog, pravnog i ekonomskog sistema . Lakic pravi osvrt na uvodjenje takozvanog PDV poreza, koga smatra preuranjenim cime je teret budzetskog deficita prevaljen na najsiromasniji sloj stanovnistva. " Talas proslonedjeljnih poskupljenja osnovnih zivotnih namirnica i elektricne energije kojima je gradjane Crne Gore izlozila interesna grupa okupljena oko vladajuce oligarhije, rezultat je kratkorocne zelje za popunjavanjem budzeta kojim se alimentiraju troskovi enormnog drzavnog aparata. Brojna poreska oslobadjanja pokazuju odsustvo zelje vlasti da budzetski deficit popunjavaju tim i drugim izvorima kao sto bi bilo oporezivanje crnogorskih ekstraprofitera. " Pitanje inostranog duga Crne Gore i podatak od strane vlasti da se radi o iznosu od 427 miliona eura, Lakic analizira i smatra netacnim (10.03.2004.) kroz cinjenice ostalih potrazioca: Londonski klub povjerilaca, NBJ, dug KAP-a, stare devizne stednje i drugih. " Podaci o inostranom dugu procijenjeni na 427 miliona eura definitivno nisu tačni, nisu obuhvaćeni dugovi prema Londonskom klubu povjerilaca, a podsjećamo i na kredit od NBJ od 30 miliona dolara za podršku očuvanja pomorske privrede, zatim dugovi velikih preduzeća, poput KAP-a u iznosu od 200 miliona i aktivnim inostranim kreditnim linijama, kao i duga poznatog kao stara devizna štednja na nivou od 127 miliona eura. " Pored nabrojanih tema, Lakic se bavi svim oblastima monetarne politike, ekonomije, bankarskog menadzmenta, finansijskog trzišta. Autor je knjige iz oblasti monetarne politike - "Instrumenti monetarne politike u razvijenim trzišnim ekonomijama". Pisac je mnogih radova objavljenih u vodecim domacim strucnim casopisima, referata (i radova u zbornicima) sa savjetovanja ekonomista, kao i brojnih strucnih priloga i intervjua u raznim publikacijama i novinama. Ali, stekao bi se utisak da govorimo o covjeku koji jedino zna da barata ciframa i pravilnicima, i kome je knjiga jedini fokus interesovanja. Ipak, pored nauke, i duhovnost zauzima bitno mjesto u zivotu Slobodana Lakica. On obozava muziku a takodje i sam rado svira na klaviru, kadkad u osami trazeci svoje duhovno napajanje. Kao mlad covjek cesto posjecuje kafice, terase, gdje se opusta uz moderniju muziku i neobavezno cavrljanje. Fizicku kondiciju stice setnjama ali i body bildingom i rado prati sporske dogadjaje na TV-u. Slobodan Lakic govori engleski jezik. Pored zasluga u unapredjenju i oplemenjivanju ideja Liberalnog saveza, Slobodan Lakic je Crnu Goru ovjekovicio sa par blistavih demokratskih momenata u toku svoga (nazalost kratkog) rada od javnog interesa pri Republickim organima. Slobodan Lakic zivi u Podgorici i nije ozenjen. 11.09.2004 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Copyright © Liberalni savez
Crne Gore, 2003
|