Slavko Perović, na konstitutivnoj sjednici republičkog Savjeta za zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa - Njegovo sazivanje je više propagandna akcija koja njenom sazivaču treba da donese određene dnevno političke poene

Dame i gospodo,

(Cetinje, www.lscg.cg.yu, 30. Mart 1994. godine) - Okupili smo se danas na konstitutivnu sjednicu republičkog savjeta za zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa. Stoga sam se iskreno nadao, da će ova sjednica poprimiti takav tok, odnosno da će na njoj biti razmatran nacrt Poslovnika o radu ovog tijela. Bio sam vrlo neprijatno iznenađen kada sam u propratnom aktu za ovu sjednicu pročitao da se nacrt poslovnika, na koji inače, imam brojne primjedbe, ovom prilikom neće razmatrati, što, povezujući sa istinom kako je bilo neophodno da prođe punih osam mjeseci da bi njegov Predsjednik uopšte i sazvao prvu sjednicu ovog tijela, znači da se ona može smatrtati protokolarnom, a nikako konstitutivnom. Sve me ovo navodi na nedvosmislen zaključak kako se, zapravo, i ne radi o namjeri konačnog konstituisanja ovog tijela, već je njegovo sazivanje više propagandna akcija koja njenom sazivaču treba da donese određene dnevno političke poene.

Po meni, oblast zaštite prava nacionalnih i etničkih grupa predstavlja najnesretnije polje na kojem se mogu sticati dnevno-politički poeni, a čemu vodi takav pristup svjedoči jedan suludi rat koji se vodi za teritorije, ne vodeći o ljudima i njihovom pravu na sreću uopšte računa. Uvjeren sam, i zato sam se prihvatio da budem član ovog tijela ispred stranke koju predstavljam, da ono, ozbiljnim i rekao bih, svakodnevnim radom, treba i može da doprinese minimalizaciji ostvarenja prava nacionalnih i etničih grupa, onako kako je to vidljivo iz nama ratnog okruženja.

Tragično svjedočanstvo naše zbilje, jeste uopšte i pomisao na osnivanje ovakvog tijela, jer samo prije pet godina nacionalni, etnički i vjerski odnosi u Crnoj Gori bili su na izvanredno visokom nivou i nikome nije padalo na pamet da se ovakva tijela osnivaju. Danas smo, zahvaljujući rezultatima jedne bezobzirne, šovinističke i ratnohuškačke politike, koja je itekako prisutna u Crnoj Gori, na raznim nivoima i od nosilaca raznih formalnih i neformalnih struktura, kao i onih koji su pod njihovom kontrolom - kao što je slučaj sa državnim medijima, tu đe jesmo i đe se nazire nekakva mogućnost da bi ovo tijelo moglo doprinijeti smirivanju strasti, u međuvremenu, naraslih u Crnoj Gori. Ono bi to zaista i moglo, ukoliko bi se njegov rad shvato sasvim ozbiljno, a kako će on biti shvaćen zavisi isključivo od stranke na vlasti, kao apsolutno dominantne u Crno Gori - kao političke snage koja će, zahvaljujući rezultatima nedavnog vlastitog istraživanja javnog mnjenja u Crnoj Gori, još dugo - dugo ostati glavni činilac svih političkih, a samim tim i ostalih prilika u Crnoj Gori što joj, pored slavodobitnih i po nama, potpuno nepotrebnih uvjeravanja u njenu iskrenost i istinitost, svaljuje na pleća najveći dio odgovornostio za sve ono što se dešava kod nas, pa i u osjetljivom domenu zaštite prava nacionalnih i etničkih grupa.

Po našem mišljenju, mnogo srećnije i neophodnoje rješenje za Crnu Goru, koje su pripadnici moje stranke iznjeli i pred republički parlament, bilo je formiranje posebnog visokog tijela, moguće čak i suda za ljudska prava, jer je korpus zaštite nacionalnih i etničkih prava tek samo jedan segment od svega što predstava korpus zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda uopšte, a koji su u današnjoj Crnoj Gori gotovo svi poništeni. Podsjetiću na katastrofalan stepen ugroženopsti, konstatotvan opštim mišljenjem stručnjaka za ljudska prava koji nam iz svijeta dolaze, o grubom nepoštovanju prava na slobodu izražavanja koje se ogleda u totalnoj zatvorenosti medija kada se tretiraju oblici političkog života u Crnoj Gori. To pravo je drastično zloupotrebljeno u više navrata emitovanjem policijskih saopštenja, pa i čitavih filmova čija svrha je bila - stavranje određene, po naručioca poželjne slike, u javnom mnjenju Crne Gore, a sve prije završenih istraga. O podizanju optužnica, vođenja zakonitih sudsih postupaka i na osnovu njih donošenja konačnih sudskih odluka - da i ne govorimo. Tako, recimo, niko nema pravo da pohapšene naziva ekstremistima prije okončanog sudskog postupka. Niko. Pogotovu to pravo nema predsjednik Republike Crne Gore i ovog savjeta.

Ne bi trebalo ovdje podsjećati, da je pravo na informaciju ugaoni kamen temeljac korpusa ljudskih prava, jer sa njegovim ukidanjem, ukida se svaki oblik demokratskog političkog života, a otvaraju se širom vrata konstituisanju autoritarnog režima. Do koje je mjere ovo pravo manipulisano najbolje, su osjetili pripadnici crnogorske pravoslavne crkve, kada državna televizija nije udostojila svoje građane da ih ni sekundom slike obavijesti o proslavi tradicionalnog vjerskog praznika pravoslavnih Crnogoraca.

Da li treba podsjetiti da slučaj Štrpci ni dan-danas nije riješen, mada se primaju visoka odlikovanja za vojničke zasluge od šefa nepriznate države na čijoj je teritoriji izvršena otmica crnogorskih građana. Da li treba podsjetiti na brojne nerasvijetljene slučajeve napada na objekte i ljude pripadnike nacionalnih i etničkih grupa u Crnoj Gori. Treba li uopšte podsjetiti na najnoviji slučaj sprovođenja torture nad licima nad kojima je vođen tzv. predkrivični postupak, a takođe i konstatovati da im je uskraćeno pravo na odbranu što je prvi takav slučaj na teritoriji Crne Gore od 1948. g.

Moglo bi se još puno toga nabrajati i ova,da kažem, crna lista, mogla bi se značajno popuniti. Mi je, kroz naše redovne stranačke aktivnosti, precizno popunjavamo i obavještavamo nadležne međunarodne asocijacije kao i domaću javnost koliko nam to uspjeva poći za rukom u uslovima potpune blokade kod crnogorskih državnih medija. Ovo radimo ne samo kao humanisti i demokrtate već i kao ljudi koji žele sačuvati svoj ljudski integritet u ovim neljudskim vremenima, a ona nijesu za protokol i koktele već za ozbiljan posao.

Podsjetiću da se sva ljudska bića, što je osnovno načelo liberalizma kao pokreta, a što je, opet, prihvaćeno u svim dokumentima o ljudskim pravima,rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. To znači da nijedna vlast, pa ni ova aktuelna u Crnoj Gore, ne daruje građanima temeljna ljudska prava i osnovne slobode, niti ima prava da im ih oduzme. To su stvari koje neotuđivo pripadaju čovjeku na osnovu same činjenice što je ljudsko biće. Zato podvlačimo da je prva i osnovna dužnost svake vlasti, pa i ove u Crnoj Gori, neprikosnovena zaštita ljudskih prava i sloboda svih njenih građana bez ikakve razlike.

Liberalni savez Crne Gore će uraditi sve što je u njegovoj političkoj moći, da vlasti u Crnoj Gori shvate ovu poruku kao neodvojivu od stvarne težnje da se izgradi otvoreno i demokratsko društvo. Poštovanje ovih principa biće vododjelnica prema kojoj čemo ih razlikovati i razlikujemo kao demokratsku ili antidemokratsku vlast, a demagogiju ćemo prepuštiti drugima...

Cetinje, www.lscg.cg.yu, 30. Mart 1994. godine

vrh

Copyright © Liberalni savez Crne Gore, 2003