Konferencija

[Uvod] [Predsjednik]


IV Redovna Konferencija - Cetinje,
10. - 11. Mart 2000. godine

Miodrag Živković, lider
Izvještaj o radu
LIBERALNI SAVEZ CRNE GORE
IV REDOVNA KONFERENCIJA
CETINJE, 10.-11. mart 2000.godine


Dame i gospodo liberali, dragi gosti,

Pokušat cu u ovom svom izlaganju, a vezano za izvještaj o radu u periodu izmedu dvije konferencije, dati bliži prikaz ukupnog ambijenta u kojem je djelovao Liberalni savez u Crnoj Gori.

Sa žaljenjem i sa tugom, moram konstatovati da je u protekloj godini Crna Gora, u njavecoj mjeri do sada, bila opterecena brojnim problemima, koji su artikulisani i izraženi kroz konstantnu politicku krizu, privredni, ekonomski i socijalni kolaps.

Nije teško zakljuciti da je izvor i razlog ukupnih problema, koji opterecuju našu sadašnjost, a plašimo se i buducnost, krupna politicka kriza, nastala kao rezultat desetogodišnje, neodgovorne vlasti - politicke oligarhije, koja nakon 8 godina, bezrezervnog podaništva, Slobodanu Miloševicu, sada artikuliše politiku bez vizije, bez odgovornosti, sa katastrofalnim rezultatima na svakom planu.

Obilježja te i takve politike su autokratija, koju mi nazivamo sofisticiranom, da bi se bolje mogle uociti slicnosti i razlike u odnosu na aktuelni Beogradski režim. Takva politika je dovela do opšte krize duhovnog i materijalnog života, moralnih i svih drugih vrijednosti. Ona kontroliše i nadzire sve sfere života.

Posmatrano splja, ali samo na kratko i na prvi pogled, mi u Crnoj Gori imamo društveno uredenje, oblikovano po Evropskom modelu. Imamo višestranacki parlament, koalicionu vladu, vladine i nevladine organizacije, organizacije za zaštitu ljudskih prava, odvojenu zakonodavnu i izvršnu vlast itd, itd. Medutim, posmatrano iznutra, po sadržaju, odmah vidimko da od svega toga nemamo ništa, da je to samo jedna oblanda ispod ili iza koje se krije jedan autokratski režim, koji cvrsto drži sve pod svojom kontrolom.
Eto iz tog razloga mi ovaj i ovakav režim nazivamo sofisticiranom autokratijom. Nego, podimo redom, na dnevnom redu smo imali i imamo velike i ozbiljne teme, veoma važne za opstanak i buducnost Crne Gore.

Prije nego što pocnem i govoriti o tim temama, sa velikim zadovoljstvom, mogu i moram Vam saopštiti ovom prilikom, da je Liberalni savez, uvijek i u svi prilikama, blagovremeno, precizno i jasno prepoznao sve pojave, koje su prethodile problemima, dao javnu analizu svih aktuelnih problema i zbivanja i ponudio rješenje i izlaz.
Moram priznati da nam to i nije bilo tako teško, jer skoro svi problemi proizilaze iz nerašcišcenih odnosa i pojava, na koje je Liberalni savez još odavno dao svoj odgovor. To samo govori o cinjenici da se program i projekat LS potvrdio i u vremenu i u ambijentu i da je to put na kojem moramo dosljedno istrajavati. I tu je stvar laka i odgovor jasan. Mi drugog izbora nemamo.

Svakako najveci i najznacajniji problem, koji opterecuje Crnu Goru je permanentno istrajavanje na podjeli unutar Crne Gore, na dva suprostvaljena politicka bloka i obmanjivacko predstavljanje te podjele gradanima Crne Gore. Naime, pokušava se i nažalost vec dugo uspijeva, ali sve manje, predstaviti ta podjel, kao podjela snaga za Crnu Goru i snaga, protiv Crne Gore i za Jugoslaviju.
Ne trebam vas podsjecati da je ovakva podjela ustanovljena nakon rascjepa bivšeg DPS-a, kada su bivši partijski drugovi, da bi sacuvali vlast i moc i sve što uz to ide, ušli u kontinuirani kontrolisani sukob, kojim po svaku cijenu žele zadržati svoja biracka tijela homogenizoanim. Na taj i takav nacin uspjeli su zadržati sve što su imali i imaju namjeru izboriti se za nepromjenjivost postojeceg za "status kvo".

Da bi ostvarili te svoje nadasve sebicne ciljeve, uvjerili smo se, spremni su na sve i svašta, služe se zloupotrebama, obmanama, krše ustave i zakone koje su sami donijeli. Ništa im nije sveto. Interesi gradana i države, za njih gotovo da ne postoje, a odnos prema svim vrijednostima iskljucivo je u uzrocnoj vezi sa njihovim stranackim interesima.

Imamo na sceni kontinuiranu zloupotrebu vojske sa jedne strane i policije sa druge strane, a u posljednje vrijeme, nažalost i zloupotrebu, Srpske pravoslavne i CG, pravoslavne crkve.

Da takva obmana uspije, zloupotrebljavaju se mediji, kao sredstvo svojevrsne manipulacije i u posljednoj godini neke nevladine organizacije sa crnogorskim predznakom, sa jedne strane i zamislite, plemenske skupštine sa druge strane. Jedni druge optužuju za izdaju, a važno je shvatiti da i jednima i drugima ovakvo stanje u potpunosti odgovara jer su jedni drugima svojevrstan alibi za sve neuspjehe, koje na drugi nacin, ne bi mogli objasniti gradanima.

Ovaj kontrolisani sukob dva suprostavljena politicka bloka, pokušava prikriti ono što je u ovom trenutku možda i najznacajnije i ujedno najopasnije za njih. To je posljednje treceg, vec znažnog bloka, koji ozbiljno prijeti da najzad stane na put svim tim njihovim podjelama, obmanama i prevarama, da sruši te njihove kule bez temelja.
Taj treci blok je ovaj i ovakav LSCG, koji se nikada nije dao preariti i obmanuti, koji se uvijek služio samo istinom, stranka i snaga, koja prepoznaje sve njihove podvale i njihova stremljenja, snaga koja svoj projekat nosi i cua kao najvecu svetinju. Za raliku od ovakvog njihovog projekta, naš projekat je jasan, precizan, castan i nadasve pošten!

Ovaj i ovakav njihov sukob, mora se priznati potpuno parališe sve segmente društvenog života, izaziva i održava strah kod gradana, uliva nesigurnost, bez-perspektivnost, ocaj, ali ujedno, što je i njihov prevashodni cilj, bojazan od još goreg stanja. Ovakvo stanje, predstavlja se i kao osnovni razlog nerješavanja državnog pitanja, koje je, mora se priznati, a mi smo to odavno rekli pitanje svih pitanja, pitanje ukupnog napretka i izlaza za naše potomstvo.

Na sve ovo, mi smo jasno porucili gradanima Crne Gore, da je u pitanju "kontrolisani sukob", koji odgovara obijema grupacijama, kako bi sve ostalo isto i nepromijenjeno. Da oni nijesu borci ni za Crnu Goru, ni za Jugoslaviju, vec borci za ocuvanje svoje vlasti i moci, svojih ratno-profiterskih bogatstava i svojih stecenih monopola.
Na srecu i pored medijske zatvorenosti, ove poruke Liberalnog saveza su imale plodno tlo, tako da danas izmedu ova dva, ova i ovakva bloka imamo LS, kao snagu, koja amortizuje i sve više demontira ovu njihovu providnu igru i predstavu, namijenjenu najširim narodnim masama.

Svoj veliki doprinos smo dali, baš na ovom planu u vrijeme Kosovske krize i Nato intervencije. Dajemo ga i danas, kada ponovo pokušavaju, pred lokalne izbore u Podgorici i Herceg-Novom, potpuno neprirodno, ocuvati svoje poljuljano biracko tijelo, ne vodeci racuna o kratkovidosti, težini i posljedicama, ovakvog svog postupanja.

Na unutrašnjem planu u Crnoj Gori, aktuelni režim, služeci se svim sredstvima, pokušava održati zabludu o svom zalaganju za državu CG i interese njenih gradana. Sasvim normalno, to postiže u mjeri u kojoj postiže, uz svesrdnu pomoc SNP, prije svega, SDP, vecine nevladinih organizacija sa crnogorskim podznakom, svojih kontrolisanih medija, svog novca, iz crnih fondova, kojim rasplaže van budžeta ii svakako uz pomoc tajne policije, koja se i dalje koristi iskljucivo za unutrašnju politicku upotrebu i za obezbjedenje projektovanih izbornih rezultata.
Tako danas imamo floskule koje apsolutno ništa ne znace, a služe iskljucivo za odžavanje stvorene zablude, kao što su "Najcrnogorskija Crna Gora", "Proevropska Crna Gora", "Proreformska Crna Gora", "Monetarno suverena Crna Gora", itd.

Koliko su ove floskule prisutne, a neprimjenjive, nije teško zakljuciti sa njihovom kratkom analizom, što nam jasno govori u kakvom nadrealistickom stanju živimo i politicki djelujemo.

- Možemo li biti Proevropska zemlja, kada živimo po Africkim standardima i uzasama.
- Možemo li biti Proreformska zemlja, kada smo u potpuno negativnoj tranziciji i kada demokratija nije ni zakoracila na naš prag.
- Možemo li biti Monetarno suvereni, kada nijesmo država, kada i dalje imamo dinar, kada imamo spoljno-trgovisnki deficit u posljednoj godini od 320 miliona DEM, kada privreda ne funkcioniše, kada je preko 380.000 gradana, korisnik sredstava iz budžeta.

Dali smo sada najcrnogorskija Crna Gora? To za ovu nesrecnu, pognutu i ojadenu Crnu Goru, koja se ne pita o samoj sebi, koja ima, kako oni to vole reci, strategiju aktivnog cekanja, mogu reci samo oni nesrecnici-politicki nekompetentni, a suštinski korumpirani, koji su u meduvremenu ostvarili sve svoje ambicije u Crnoj Gori i vezano za Crnu goru. Mi smo tu jasni i tu je i najznacajnija razlika izmedu svih takvih i nas. Mi hocemo drugaciju Crnu Goru, hocemo slobodnu, demokratski uredenu, nezavisnu i medunarodno priznatu Crnu Goru.

Za ovakvu poziciju održavanja obmane crnogorskog biracakog tijela, na kojem pociva snaga aktuelnog režima, sigurno najvece zasluge, nakon SNP-a, ima SDP.

Politicka stranka, koja je, to je sada sasvim ocigledno zarad vlasti i privilegija, koje ona nosi, odustala od progrmaskog zalaganja za projekat crnogorske nezavisnosti i demokratskog preobražaja, to je lako da vidjeti iz postupaka i ponašanja ove stranke u koalicionoj vlasti, a pogotovo i iz koalicioonog sporazuma, potpisanog sa DPS-om i NS-om, kojim sporazumom su utvrdeni politicki ciljevi koalciije, kao zalaganje za uspravnu Crnu Goru u modernoj Jugoslaviji.
Ipak, ova stranka, svojim javnim istupima, suprotno zakljucenom koaliocionom sporazumu i normalno uz saglasnost politickih partnera, uspijeva, istina sve manje, da održi stvorenu zabludu i podrži projektovanu obmanu o crnogorskim interesima, aktuelne vlasti.

Svakako, to ne bi mogla sama uraditi SDP-a i moramo priznati da joj u tome veliku pomoc pružaju, neke prkomponovane i novokomponovane nevladine organizacije sa crnogorskim predznakom ili bolje reci neki istaknuti pojedinci iz tih organizacija, koji su dali i daju blanko podršku, aktuelnom režimu, predstavljajuci ga u javnosti, a posebno prema spoljno-politickom faktoru onakvim kakvim on nije, udjeljujuci mu hvalospjeve i sve to bez trunke kriticnosti.

Kao sredstvo za održavanje gradjana u zabludi i obmani, svakako najznacajnije jesu mediji, državni i oni koji to navodno nijesu, ali koj imaju jednu stvar zajednicku i prepoznatljivu, a to je, strogu kontrolu od politickih centara moci, koji sve artikulišu. Ne možemo a da ne primijetimo da je u Srbiji aktuelni režim bio prinuden, zakonima ograniciti slobodu medija. Nažalost, kod nas u Crnoj Gori to nikada nije ni bilo potrebno.

Sve ovo, Liberalni savez je prepoznao i javno kritikovao, nazivajuci to svojevrsnom i do sada najopasnijom opstrukcijom, koja nas udaljava od rješavanja problema, koja nas udaljava od crnogorske nazavisnosti i od demokratskog preobražaja, a aktuelnom režimu daje alibi za sve što radi, bez obzira je li ili nije prekršen ustav, zakon, da li neki posao ima obilježje korupcionaškog, štetnog za državu i tome sl. Isto tako nije teško zakljuciti da su ovi faktori, koji daju aktuelnom režimu lažnu demokratsku glazuru, ustvari mnogo veci krivci, od samog režima i trajno nas pokušavaju udaljiti od izlaska na prvi i jedini put.

Za ukupni ambijent, važno i nužno je pomenuti i platformu o redefinisanju odnosa sa Srbijom, koju je sastavila koaliciona vlast, a koja nije do danas prošla parlamentarnu proceduru. O ovoj platformi, Liberalni savez je dao svoj jasan sud. Prvi smo sa njenim sadržajem, upoznali javnost i upozorili da aktuelna vlast pokušava sa Srpskom opozicijom, kao koalicionim partnerom, spasiti postojecu kvazidržavnu tvorevinu u rasulu i raspadanju, postavljajuci je na novim osnovama i normalno, na principima federalizma.

Porucili smo da prave cetvrtu Jugoslaviju, da od Crne Gore prave Republiku Crnogorsku, po uzoru na Republiku Srpsku, te da Crnu Goru postavljaju kao opoziciju stranku aktuelnom beogradskom režimu, što je najsigurniji put iznevjeravanja crnogorskih nacionalnih interesa.

Zbog ovakvog i ukupnog stava LS, DPS, kao najznacajniji faktor u koaliciji i faktor koji i suštinski i formalno vrši vlast u svom tajnom partijskom dokumentu, nazvao je Liberalni savez kao politicku stranku koja predstavlja opasnog i najveceg neprijatelja gradana Crne Gore i države Crne Gore. Sama cinjenica u dovoljnoj mjeri govori o demokratskom ambijentu u kojem smo djelovali protekle godine.

Takode je važno pomenuti odnos medunarodne zajednice prema Crnoj Gori i aktuelnom režimu i diplomatsku aktivnost koju je on imao u protekloj godini. Nije teško primjetiti da je medunarodna zajednic opredijelila kao svoj cilj, destabilizaciju i rušenje atkuelnog režima u Beogradu, kojeg personifikuje gospodin Miloševic, koji je najzad optužen i od strane tužioca Haškog tribunala.
Ovakav cilj medunarodne zajednice je u potpunosti razumljiv i ocekivan, ali nije razumljivo nicim uslovljeno i bez ikakve želje za suštinskim unutrašnjim promjenama, prihvatanje aktuelne crnogorske vlasti, da prihvati ulogu sredstava u projektu destabilizacije i rušenja režima u Beogradu. Dakle, podrška koju crnogorska aktuelna vlast, dobija od medunarodne zajednice je samo i iskljucivo podrška za istrajavanje na projektu konfrontacije beogradskom režimu po svaku cijenu, pa cak i bez vodenja racuna o sopstvenim interesima.
Mora nam biti jasno da je crnogorski režim, s obziriom na njegovu ratno-profitersku i kriminogenu prirodu u poziciji da bezuslovno prihvati takvu ulogu. Po istom modelu, nazovi "demokrati" su postali, sjetimo se, Biljana Plavšic, Dodik, Živko Radišic i drugi. Ali ono što nije razumljivo i što se ne može prihvatiti je cinjenica da takva, ratno-profiterska i kriminogena priroda aktuelnog režima, ne smeta njegovim koaliconim partnerima i dojucerašnjim opozicionim strankama, SDP-u i NS.

Diplomatska aktivnost aktuelne vlasti u tom smislu ima velikog znacaja, baš za unutrašnju upotrebu, s obzirom da su njen efekti za kvalitativan pomak naprijed i dalje daleko od realnog. Zato i nije teško dati odgovor na pitanje, zašto Crna Gora još uvijek ima režim finansijskih sankcija, zašto ne može biti punopravni clan pakta o stabilnosti za jugoistocnu Evorpu, clan MMF, Medunarodne banke i drugih medunarodnih organizacija i zašto Crna Gora dobija strogo kontrolisanu pomoc za održavanje postojeceg socijalnog stanja.

Isto tako nije teško dati i odgovor na pitanje, do kada ce crnogorska aktuelna vlast uživati ovakvu deklarativnu i humanitarnu pomoc medunarodne zajednice. Nažalost, ovo i ovakvo nadrealisticko stanje može trajati samo do pada režima u Beogradu i onda ce sasvim normalno, ukoliko i dalje bude na vlasti, aktuelni politicki establišment, imati novog-starog protivnika, medunarodnu zajednicu, koja ce tada primjecivati da ovdje nije ni zapocet demokratski preobražaj.

Mi liberali smo sve to prepoznali i blagovremeno ukazali, da je konfrontiranje beogradskog režima dobar potez i kamo srece da je uslijedio mnogo, mnogo ranije, ali da se mi moramo okrenuti, nakon tog raskida, sami sebi svojim interesima, svom preobražaju, svom jedinom putu - putu ka crnogorskoj nezavisnosti, nakon cega jedino možemo biti svoji, biti ravnopravni i sa Srbijom i sa svima ostalima.
Da taj put moramo izvesti jasno, slobodno i demokratski i dat ako izraženu volju niko nece moci osporiti, vec naprotiv, priznati i pozdraviti. Samo takva Crna Gora može biti faktor stabilnosti na Balkanu i samo takva Crna Gora može u inegracije sa ostatkom svijeta.

Zbog ovakvog ponašanja, aktelnog režima, koji nema namjeru krenuti putem crnogorske samostalnosti, a sve cini da stvori taj utisak, kako bi zadržao energiju crnogorskog birackog tijela, na kojem pociva, praveci tako možda i najvecu posljednju prevaru, mi liberali tražimo prijevremene izbore, uvjereni da ce na njima pobjedu izboriti snage koje iskreno žele Crnu Goru kao nezavisnu državu, demorkatski uredenu snage koje ce nakon tih izbora raspisati i organizovati slobodni referendum, kao odlucujuci korak na tom putu.

Utemeljenje za ovakav naš stav imamo u vecinskom raspoloženju gradana Crne Gore za crnogorsku nezavinost i uvjerenje da ti gradani sve više prepoznaju Liberalni savez kao snagu koja taj projekat, sami ili udružena sa onima koji ga prihvate, može izvesti demorkatski, slobodno i sigurno.

Mi mislimo da je pravi trenutak za ovakav redosljed poteza, jer samo tako možemo izaci iz ovako duboke krize i nije valjan ni utemeljen alibi aktuelnog režima, da se tim putem sada ne smije krenuti, zbog opasnosti od sukoba sa režimom u Beogradu. Naprotiv, uvjereni smo sa sadašnja ubrzana režimska proizvodnja novokomponovanog crnogorskog nacionalizma, kao nacina odbrane od isto takvog velikosrpskog, može dovesti do iskliznuca politickih tenzija iz ruku onih koji ih sada kontrolišu, a to su Miloševic i SNP, sa jedne strane i Đukanovic i DPS sa druge strane.
Na našu srecu i zadovoljstvo, proizvodnja novokomponovanog crnogorskog nacionalizma ne ide kako je zamišljenja, što govori o novom kvalitetu i politickoj zrelosti gradana Crne Gore.

Iz svega izloženog proizilazi da je borba za drugu i drugaciju Crnu Goru zapravo borba protiv jednog odredenog izmanipulisanog nacina mišljenja, koje je ušlo u svakodnevni život u institucije kulture, ekonomije, politike, kao otrov ispunilo društveni krvotok. Moramo biti svjesni da tu nema ni brzog ni bezbolnog izljecenja. U pitanju je režim, koji osim što ima ideološki predznak ima i kameleonsku moc, da se prilagodava svakoj situaciji, a u osnovi je obmanjivacka retorika i oslanjanje na medijsku propagandu.
Sve je podredeno ineteresima jedne male grupe politicara, koja po svaku cijenu želi da sacuva vlast i moc. Vec odavno je jasno, da je osnovni pokretac, osnovna motivacija, ove politicke garniture, jak materijalni, licni interes, da sada treba ocuvati na brzinu stecena bogatstva i velike privilegije. Naša intelektualna elita, nažalost, cast izuzecima, nije imala, niti ima jasnu predstavu, kako treba da izgleda to društvo buducnosti, koje je vec dugo evropska sadašnjost.

Neophodno je stvoriti jako, snažno i uticajno javno mjenje, svijest svakog pojedinca da svoju sudbinu drži u svojim rukama. Samo tako imamo šansu. Ako postoji apsolutna kontrola vlasti, za koju se mi zalažemo, ako je vlast tu da se brine za bolji i kvalitetniji život svih, a ne da brani privilegije manjine, tek se onda može govoriti o stvarnim i suštinskim promjenama.

I na kraju, iako je godinama iza nas bila sumorna i veoma teška iz nje smo izašli mnogo jaci i snažniji. Naš projekat je sve aktuelniji i znacajniji. Uradit' cemo sve da ga afirmišemo i ostvarimo.

Radilo smo i radimo da nam niko nikada nece moci reci, da cemo odgovarati pred svojom savješcu, za ono što smo ucinili ili za ono što nijesmo ucinili.

vrh

Copyright © Liberalni savez Crne Gore, 2003